Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trampa uzdrmala je globalne akcije posljednjih sedmica, podstičući investitore da traže sigurno utočište na finansijskim tržištima.
Jedan od onih koji su profitirali bio je švajcarski franak, koji se generalno smatra sigurnom imovinom u vremenima makroekonomske ili geopolitičke nesigurnosti. Švajcarska valuta porasla je za 10% u odnosu na američki dolar od početka godine – ali unutar granica Švajcarske, rastuća potražnja za frankom stvara izazove za donosioca politika.
Švajcarski franak je posljednji put trgovao 0,2% više u odnosu na američki dolar, pri čemu je 1 dolar vrijedio oko 0,82 švajcarska franka. Švajcarska valuta, koja se ranije u srijedu trgovala stagnirano, oporavila se nakon što su podaci ADP-a pokazali da je zapošljavanje u američkom privatnom sektoru prošlog mjeseca usporeno na dvogodišnji minimum.
Snažan franak vrši deflatorni pritisak na Švajcarsku. Kako valuta jača, uvoz – koji igra značajnu ulogu u ekonomiji zemlje – postaje jeftiniji.
Za neke zemlje ovaj efekat bi mogao predstavljati dobrodošlo olakšanje od tvrdokorne inflacije. No dok mnoga razvijena tržišta, poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, još uvijek rade na spuštanju inflacije na ciljani nivo od 2%, Švajcarska se suočava sa suprotnim problemom: cijene previše padaju.
Inflacija u Švajcarskoj postala je negativna u maju, a indeks potrošačkih cijena u zemlji pao je za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu. Cijene uvozne robe značajno su se smanjile, pale su za 2,4% na godišnjem nivou nakon što su prethodnog mjeseca ostale nepromijenjene.
Šarlot de Monpelje, viša ekonomistkinja za Francusku i Švajcarsku u ING-u, istakla je ulogu koju je rast valute imao u inflacionoj slici zemlje.
„Najnoviji pad uveliko je podstaknut spoljnim faktorima“, rekla je u bilješci u utorak. „Snažan švajcarski franak značajno je smanjio cijene uvozne robe… S obzirom na to da uvoz čini 23% korpe CPI-ja, to ima značajan uticaj na ukupnu inflaciju u Švajcarskoj.“
Podaci za maj označili su prvi povratak Švajcarske u deflaciju od pandemije Covid-19. To bi moglo podstaći Švajcarsku nacionalnu banku da iskoristi dvije ključne politike koje su ranije bile primijenjene kako bi se riješio problem koji je de Monpelje nazvala „upornom glavoboljom“ za centralnu banku.
Švajcarska nacionalna banka (SNB) okončala je sedmogodišnji period negativnih kamatnih stopa 2022. godine – nepopularnu politiku među štedišama i zajmodavcima, jer one ukidaju prinose na štedne depozite te smanjuju marže i profitabilnost banaka.
Na svom posljednjem sastanku u martu, centralna banka smanjila je ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena na 0,25%.
Nakon podataka o inflaciji ove sedmice, očekuje se da će Švajcarska nacionalna banka (SNB) „nastojati da se bori protiv aprecijacije švajcarskog franka oružjem koje joj je na raspolaganju“, rekla je de Monpelje.
ING očekuje da će Švajcarska nacionalna banka na narednom sastanku kasnije ovog mjeseca smanjiti ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena – a de Monpelje je tvrdila da će vjerovatno uslijediti dalja smanjenja.
„Na osnovu trenutnih podataka, povratak negativnim kamatnim stopama prije kraja godine čini se sve vjerovatnijim“, rekla je.
„Naš osnovni scenario uključuje drugo smanjenje od 25 baznih poena u septembru, čime bi se referentna kamatna stopa spustila na -0,25%. Iako bi SNB radije izbjegla veća smanjenja, smanjenje od 50 baznih poena u junu se ne može isključiti.“
Još jedan alat koji je SNB ranije koristila za hlađenje švajcarskog franka jeste intervencija na deviznom tržištu prodajom franka i kupovinom stranih valuta.
Međutim, sa povratkom američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijelu kuću, ova strategija sada dolazi sa političkim izazovima.
Još 2020. godine, američko Ministarstvo finansija, pod prvom Trampovom administracijom, nazvalo je Švajcarsku manipulatorom valuta, optužujući je za namjerno devalviranje švajcarskog franka u odnosu na dolar. SNB je tada odbacio te optužbe.
Trampov puni spisak takozvanih recipročnih tarifa navodi da su „manipulacija valutama i trgovinske barijere“ uzeti u obzir pri izračunu nameta koje su pojedinačne zemlje nametale Sjedinjenim Državama. Administracija je rekla da je izračunala da je Švajcarska – koja je prošle godine ukinula sve industrijske tarife – naplatila SAD-u tarife od 61% te da će stoga uvesti nove tarife od 31% na švajcarsku robu.
Iako je de Monpelje iz ING-a priznala da svaka moguća devizna intervencija SNB-a rizikuje „izazivanje gnjeva američke administracije“, tvrdila je da je vjerovatno da će centralna banka intervenisati na tržištima u narednim mjesecima.
