Novi carinski sistem SAD-a donosi različite ekonomske izazove za zemlje Zapadnog Balkana. Dok su pojedine države pogođene visokim carinama, Crna Gora je dobila najnižu moguću stopu od 10 odsto, što znači da administracija Donalda Trampa ne vidi opasnost koja dolazi od Crne Gore, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. On je za portal Bankar.me kazao da ne očekuje da će američke carine imati drastične posljedice po naš region, ali možemo očekivati opšte povećanje globalnih cijena i nastavak inflacije. Ne sumnja da će uvođenje novih, povećanih carinskih stopa na sve robe koje SAD uvoze predstavljati snažan šok za globalu ekonomiju, koje će uticati na pad međunarodne trgovine, ali smatra da to neće dovesti do totalnog ”svjetskog trgovinskog rata”.
SAD su uvele novi tarifni sistem s osnovnom carinskom stopom od 10 odsto pa do 49 odsto, koliko su predviđene za Kambodžu. Među zemljama Zapadnog Balkana, Crna Gora je prošla najbolje jer je dobila najnižu carinsku stopu od 10% a najlošije Srbije sa stopm od 37%. Trampova aministracija za proizvode iz BiH je predvidjela carine od 35%, a uvoz iz Sjeverne Makedonije je američka vlada odredila carinsku stopu od 33%.
„Najniža moguća carinska stopa određena za Crnu Goru je odraz niskog novoa trgovine sa SAD. Administracija predsjednika Trumpa ne vidi opasnost za svoje interese koja dolazi iz Crne Gore“, smatra Novotny.
On ne očekuje da će direktne posljedica uvođenja carina biti visoke s obziroma na nizak nivo trgovine između regije jugoistočne Evrope i SAD. Moguće su, kako kaže, indikretne jer su glavni vanjsko-trgovinski partneri država našeg regiona zemlje Evropske unije, a najviše će ih osjetiti one kompanije koje su uključene u nabavne lance zapadno-evropske automobilske industrije koja će biti najviše pogođena uvođenjem prohibitivnih carina od strane vlade SAD.
„Opšte povećanje globalnih cijena i nastavak inflacije može imati indirektan uticaj na potrošače u regiji, pa tako i Crnoj Gori. Budući da ukupna ekonomija u Crnoj Gori u velikoj mjeri zavisi od turizma, postoji određena opasnost, ali ne velika, da se smanji broj dolazaka i noćenja turista“, ističe Novotny.
Ne sumnja da će uvođenje novih, povećanih carinskih stopa na sve robe koje SAD uvoze predstavljati snažan šok za globalu ekonomiju, ali napominje da ipak nije najveći udarac za međunarodnu trgovinu u proteklih 100-tinjak godina, kako se sto u svjetskim medijima često naziva.
„Neuporedivo veći šok je predstavljao nagli rast cijena nafte izazvan jom-kipurskim rastom između Izraela i Egipta krajem 1973. godine, kada je cijena sirove nafte u roku od nekoliko mjeseci porasle 300%. Jednostrano uvođenje prohibitivnih carina od strane američke vlade će nedvosmisleno uticati na pad međunarodne trgovine, ali ipak neće dovesti do totalnog ”svjetskog trgovinskog rata”, ističe Novotni.
Azijske zemlje, posebno Kina, koje nemaju dovoljno razvijeno razvijenu unutrašnju potražnju i kojima su SAD (i Evropa) najvažnije tržite, zasigurno će imate najviše štete od uvođenja carina. Zbog toga su i azijska finansijska tržišta burno reagovala, kao i američka tržišta kapitala, što znači da niti američki investitori nema povjerenja u novu američku vladu i ekonomske politike koje je počela sprovoditi.
„Ideja predsjednika Trampa da će uvođenjem carina doći do povratka industrijske proizvodnje iz zemalja s niskim troškovima u SAD, te da će se na taj način ponovo otvoriti jednostavna i nisko zahtjevna i dobro plaćena radna mjesta za njegove birače, u kratkom roku zasigurno nije ostvariva. SAD će u narednih nekoliko godina morati i dalje uvoziti robe koje danas uvozi kako bi se zadovoljila domaća potražnja, ali će te robe biti skuplje i taj će račun platiti domaći potrošači i poreski obveznici“, smatra Novotny.
Od uvođenja carina će, kako kaže, imati koristi samo budžet savezne države, koji ima ogromne deficite i rastući javni dug koji se 2024.godine popeo na 124% nominalnog BDP-a. Radnička klasa SAD, biračko tijelo predsjednika Trampa će morati plaćati skuplje uvozne proizvode, a neće dobiti kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta.
„U takvom političkom kontekstu je vrlo moguće da će sadašnja američka administracija pojedinačno pregovarati, kao što danas pregovara s Velikom Britanijom, o ublažavanju carinskih barijera. Zanimljivo je da Tramp nije uveo carine na robe koje uvoze iz Rusije, a uveo je Mijanmaru kao neuporedivo beznačajnijem trgovinskom partneru. Ova činjenica može ukazivati da će predsjednik Tramp nastojati bilateralno pregovarati s pojedinim zemljama u funkciji nekih svojih kratkoročnih političkih ciljeva“, smatra Novotny.
Evropska unija ima spremne protiv-mjere. Govori se o uvođenju carina na neke grupe proizvode i sirovina koji se uvoze iz SAD te uvođenje posebnih poreza na digitalne usluge. Unija će, vjeruje Novotny, međutim, biti pri tome umjerena, budući da ne zavisi o trgovini sa SAD kao što je to slučaj s Kinom i ne želi zaoštravati odnose s SAD.
„Predsjednik Tramp, koji je nesklon multilateralnim organizacija poput WTO-a, nastoji narušiti evropsko jedinstvo, ojačano njegovim agresivnim stavovima protiv EU, i pregovarati pojedinačno s Italijom i Mađarskom. Postoji vjerovatnoća da će s vremenom američka administracija ublažiti svoje sadašnje prilično krute stavove. Međutim, odnosi između SAD i EU će biti trajno narušeni, što će uticati na jačanje unutrašnje kohezije u EU, rast unutrašnje trgovine između zemalja-članica i podizanje opše svijesti da je Evropa ekonomski snažnija od SAD, Kine i Rusije. Nakon najavljenog ciklusa ulaganja u naoružanje i obranu, Evropa će postati i vojno moćna te u tom smislu neće više trebati ”zaštitu” SAD-a. O tome danas intenzivo razgovara u političkim in vojnim krugovima EU i NATO saveza“, smatra Novotny.
Ipak ističe da će ove mjere će nedvosmisleno imati neželjene posljedice u kratkom roku na globalnu ekonomiju i međunarodne odnose. Međutim, budući da ovakvi potezi nove američke vlade neće biti korisni niti samim građanima SAD, zasigurno će u dugom roku doživjeti promjene.
„U međuvremenu će se pojedine regije, poput EU i azijskih zemalja, nastojati da stvore svoja nova tržišta u Južnoj Americi i Africi, SAD će ostati usamljene, kao što se to dogodilo Rusiji. Evropa može bez ruskog plina i nafte, iako je predsjednik Putin očekivao da će se evropski potrošači smrzavati nakon prestanka dobave iz Rusije, što se nije dogodilo. Evropa također može prosperirati bez izvoza robe u SAD i kupovine njihovog naoružanja“, poručuje Novotny i dodaje da će ovakva politika vlade SAD usporiti ali neće zaustaviti globalizacijske procese, koji su zbog širenja novih tehnologija i niza drugih razloga nezaustavljivi.
„U narednim godinama ćemo govoriti o glo-kalizaciji, dakle kombinaciji globalne trgovine i jačanja lokalne proizvodnje. Za niže razvijene zemlje to neće biti dobra vijest, ali za Evropu može biti“, zaključuje Novotny.
(Izvor: Bankar)
