Evropska industrija vještačke inteligencije zaostaje zbog pretjerane regulacije, što sve više odgovara retorici administracije Donalda Trampa, koja tvrdi da stroga tehnološka pravila u EU guše inovacije. Rukovodioci američkih tehnoloških giganata, poput Googlea i Mete, naglasili su ovu zabrinutost na tehnološkoj konferenciji Techarena u Stokholmu, prenosi CNBC.
Previše regulacije usporava inovacije
„Mislim da sada postoji široki konsenzus da evropska regulativa tehnologije ima svojih problema. Ponekad je previše fragmentirana, poput GDPR-a (Opšta uredba o zaštiti podataka), a ponekad ide predaleko, kao što je slučaj sa Aktom o vještačkoj inteligenciji. Rezultat toga je da proizvodi kasne ili dolaze na tržište u oslabljenoj formi, a krajnji korisnici su ti koji pate“, izjavio je Kris Jiu, direktor javne politike u Meti.
Kao primjer, Jiu je naveo pametne naočare Ray-Ban Meta, koje koriste AI za prevođenje govora ili opisivanje slika osobama s oštećenim vidom. Njihovo lansiranje u EU je kasnilo zbog regulatornih prepreka.
Slično mišljenje dijeli i Doroti Čou, voditeljka javne politike u Google DeepMindu. Prema njenim riječima, evropski Akt o AI-ju osmišljen je prije nego što je ChatGPT uopšte bio dostupan, što pokazuje koliko je teško regulisati tehnologiju u skladu s njenim razvojem.
Pojačan pritisak tehnoloških giganata
Velike tehnološke kompanije sve intenzivnije lobiraju za ublažavanje evropskih regulativa. Kent Voker, predsjednik globalnih poslova u Googleu, izjavio je prošlog mjeseca za Politico da je evropski kodeks prakse za generativne AI modele „korak u pogrešnom smjeru.“
U međuvremenu, novoosnovani Ured EU-a za vještačku inteligenciju nastoji sprovesti drugi nacrt kodeksa prakse za AI sisteme, ali velike kompanije poput Mete upozoravaju da su neki zahtjevi „neprovedivi i tehnički neizvodljivi.“
Trumpova administracija zagovara deregulaciju
Na međunarodnom samitu AI Action u Parizu, američki potpredsjednik JD Vans kritikovao je Evropu zbog previše fokusa na regulaciju umjesto na tehnološki razvoj.
„Trumpova administracija će osigurati da se najmoćniji AI sistemi razvijaju u SAD-u, koristeći čipove dizajnirane i proizvedene u Americi. Naše evropske prijatelje pozivamo da na ovu novu granicu gledaju s optimizmom, a ne sa strahom,“ poručio je Vans.
Prema procjenama, od ukupno 700 milijardi dolara, koliko će se potrošiti na AI do 2028. godine, više od polovine biće uloženo u SAD.
Evropski startupi traže fleksibilnije uslove
Nisu samo američki tehnološki giganti ti koji zagovaraju fleksibilniji regulatorni okvir – i evropski investitori upozoravaju da stroga pravila otežavaju poslovanje startup kompanijama.
Antoan Moirud, partner u Lightspeed Venture Partners, smatra da Evropa treba da se fokusira na kreiranje uspješnih tehnoloških priča, umjesto da se oslanja isključivo na regulativu poput GDPR-a i Akta o AI-ju.
Pojavila se i inicijativa za uvođenje takozvanog „28. režima“, koji bi olakšao osnivanje i poslovanje tehnoloških kompanija u EU, smanjujući administrativne barijere između država članica.
Tehnološki lideri poput Patrika Kolisona (Stripe) i Taaveta Hinrikusa (Wise) podržavaju ovu ideju, smatrajući da bi fleksibilniji pravni okvir mogao podstaći rast evropske AI industrije.
Zaključak je jasan: dok SAD zagovara minimalnu regulaciju i jača svoju dominaciju u AI sektoru, EU se suočava s izazovom balansiranja između tehnološkog napretka i zaštite korisničkih prava. Hoće li evropske vlasti ublažiti regulativu ili ostati pri strogim pravilima, ostaje da se vidi.
(Financije.hr)










