Neko ko je rođen u Americi istog dana kada je osnovan Fejsbuk danas postaje punoljetan i može naručiti alkoholno piće, ući u klub ili podnijeti zahtjev za usvajanje djeteta.

Ali prosječan 21-godišnjak najvjerojatnije nema profil na ovoj društvenoj mreži.

„Zašto bih objavljivao nešto o sebi na Fejsbuku kada su mi tamo mama, tata, babe i tetke, pa da mi šalju zahtjeve za prijateljstvo”, kaže Andrej Obradović, osamnaestogodišnjak iz kanadskog grada Windsora.

Bez obzira na manjak popularnosti među mladima, kompanija Meta, vlasnik Fejsbuka, ali i platforme Instagram i čet aplikacije WhatsApp, nema razloga za brigu.

Sa više od tri milijarde korisnika širom svijeta, Fejsbuk je i dalje najpopularnija društvena mreža na planeti.

U Srbiji, više od 80 posto stanovnika koji koriste Internet ima profil na društvenim mrežama, a najviše ih je na Fejsbuku.

Svaki drugi korisnik Fejsbuka u Srbiji ima više od 40 godina, pokazuju podaci iz 2023.

U svijetu najviše raste broj korisnika između 45 i 65 godina, iako su na ovoj mreži i dalje najprisutniji oni između 25 do 34 godine.

Među njima je i Dunja Nešović, 30-godišnjakinja iz Beograda, a trenutno doktorantkinja komunikacija na Concordia univerzitetu u Montrealu.

„U ekosistemu društvenih medija, Fejsbuk doživljavam kao napušteni tržni centar, leglo dezinformacija i deponiju bizarnih tvorevina umjetne inteligencije.

„Ali znam da postoje razne (mikro) subkulture koje opstaju na Fejsbuk grupama što svesrdno podržavam,” kaže za BBC na srpskom.

Kako povezati prijatelje i usput se obogatiti

Te sada davne 2004. godine, Amerika je vodila ratove u Afganistanu i Iraku, a Europska unija se uvećala za deset članica.

Najviše se čitao Da Vincijev kod Dana Browna, a gledao drugi dio animiranog filma Shrek, ljubitelji Prijatelja i Seks i grad dočekali su posljednje sezone, a novu televizijsku eru je najavila premijera serije Izgubljeni (Lost).

Google je „izbacio” Gmail, mladi su najviše provodili vremena na stranici MySpace, a student na Harvardu, Mark Zuckerberg, otvorio je sajt TheFacebook, namijenjen povezivanju studenata ovog prestižnog fakulteta.

U početku je Fejsbuk funkcionirao kao sveučilišna mreža, šireći se i na druge fakultete, da bi se dvije godine kasnije otvorio ka svim zainteresiranim korisnicima.

Tri godine kasnije, 2007, postao je najpopularnija društvena mreža na svijetu.

Mogli ste pisati što radite, kako se osjećate, koja su vam interesovanja, javno komentirati tuđe statuse, gledati slike i saznati koji će događaj vaši prijatelji ili poznanici pratiti sljedećeg vikenda.

Prije pojave Fejsbuk četa (kasnije Messengera), ljude ste mogli samo pokeati – iskoristiti digitalni dlan da biste blago munuli drugog korisnika, podsjećajući ga na vaše postojanje.

Mnogim korisnicima su prve godine ove mreže donijele dosta uzbuđenja – Dunja Nešović ga je, po otvaranju naloga 2008, koristila za „povezivanje s ljudima, identitetski izraz i online arhivu.”

Danas uglavnom traži polovni namještaj na dijelu sajta Fejsbuk Marketplace.

„Nakon kreativnih haosa mreža MySpace i Piczo, sjećam se da mi je njegov ispeglani plavo/bijeli interfejs bio dosadan.

„Trebalo mi je vremena da se prilagodim ovoj mreži koja je zahtijevala da redovito izvještavaš druge o tvom svakodnevnom životu”, kaže Nešović.

Mreže sa kojima je odrasla naziva „mojom drugom prirodom”, a danas joj predstavljaju predmet akademskog istraživanja.

„Teško da zamislim kako bi izgledao život (ili svijet) u kojem moj osjećaj i praksa društvenosti nemaju digitalno postojanje.”

Iste godine je profil na Fejsbuku otvorio Borko Vujić, farmaceut iz Beograda, namjeravajući promovirati hobi – DJ večeri po raznim klubovima.

Tako je i došao do 2.500 „prijatelja” od kojih većinu ne poznaje, jer su bili potencijalna publika za te događaje.

Iako ga je platforma „natjerala” da njegov profil postane lični, još ga koristi s entuzijazmom.

„Radim od kuće godinama, Fejsbuk se ispostavio kao jedina opcija društvenog konteksta tijekom radnog vremena, to je meni kao zezanje u kancelariji,” kaže.

Ne koristi Fejsbuk da bi izražavao stavove o društvenim pitanjima i njegov profil je poput malog magazina.

Najčešće postaje glazbene spotove koji rađaju nove razgovore, ali i različite crtice iz života, s putovanja, pa i zapažanja iz kafana.

Najbliži krug njegovih prijatelja ne koristi društvene mreže, a na Fejsbuku „njeguje diverzitet”.

„To je najšarenija grupa ljudi, što mi je važno, među njima ima tisuću onih s kojima se ne slažem, čak i nekih antivaksera.

„Kroz njih se i najbolje informiram, jer onda moraš razlučiti o čemu se tu zapravo radi”, kaže.

Fejsbuk je 2009. godine uveo personalizirani newsfeed – korisnici više ne vide tuđe postove kronološkim redom, već sadržaj za koji algoritam ove platforme odluči da će najbrže ostvariti neku vrstu interakcije, lajkat će post, staviti smajli s reakcijom ili kliknuti na link.

Mnogi istraživači smatraju algoritam problematičnim, jer su postovi koji imaju najviše reakcija oni koji se bave kontroverznim temama, pa djeluje da su ekstremni stavovi najprisutniji.

To stvara „efekt zečije rupe” za korisnike, pogotovo mlađe, što može dovesti do štetnog ponašanja, smatraju službenici Europske komisije.

Zbog toga je i pokrenuta istraga protiv kompanije Meta.

Do sada je Fejsbuk optuživan širom svijeta za širenje lažnih vijesti i govora mržnje, nadzor korisnika i zlouporabu osobnih podataka, kao i stvaranje digitalne ovisnosti kod korisnika.

Najveća mana Fejsbuka, tvrdi Nešović, jeste „postavljanje standarda za ekonomsku (i političku) eksploataciju digitalne društvenosti, koji se bazira na nadzoru i kontroli ponašanja.

Mana je i „ograničavanju kreativnosti i djelovanja korisnika”, smatra ona.

Iako Fejsbuk više nije toliko privlačan mlađima koji izgrađuju identitet u digitalnom svijetu koliko Instagram ili TikTok, generacija Z ga koristi kao pouzdan alat u svakodnevnom životu.

„Nikad nisam ništa objavio na Fejsbuku, ali je zgodan za grupne četove s ljudima s fakulteta ili za kupovinu i prodaju stvari na Marketplaceu,” kaže Andrej Obradović.

Mark Zuckerberg: Simpatični štreber je postao broligarh

Tijekom 21 godine ljudi odrastu, mijenjaju stavove i životne ciljeve, a to vrijedi i za nedavne preobražaje Marka Zuckerberga.

U jednom trenutku najmlađi milijarder na svijetu koji je sam stekao bogatstvo, Zuckerberg je tvrdio da je njegov motiv za stvaranjem Fejsbuka bila želja za povezivanjem ljudi, čineći tako svijet otvorenijim mjestom, a ne zarada.

O nastanku Fejsbuka snimljen je film Društvena mreža u režiji Davida Finchera 2010. godine.

Zuckerberg je ocijenio da je Jesse Eisenberg, glumac koji ga je ovekovečio na platnu, „interesantno” izveo ulogu.

Kompanija Fejsbuk je izašla na burzu 2012. kada su prodane dionice u vrijednosti od 16 milijardi dolara.

Zuckerberg je više puta svjedočio pred američkim senatom zbog optužbi za zlouporabu osobnih podataka, širenje govora mržnje i negativne efekte na mentalno zdravlje mladih.

Uslijedile su promjene politike privatnosti i uvjeta korištenja mreža koje su u njegovom vlasništvu.

Novi američki predsjednik Donald Trump je prije skoro godinu dana Fejsbuk nazvao „narodnim neprijateljem.”

Ali ubrzo je Zuckerberg pozvan na večeru na Trumpovo imanje Mar-a-Lago i samo par mjeseci kasnije, objavio je da će Meta ukinuti nezavisne moderatore za provjeru činjenica.

To bi značilo da će sami korisnici uređivati sadržaj tako što će nuditi kontekst za objave na ovoj mreži.

Po Zuckerbergu, nezavisni moderatori su „cenzurirali” previše sadržaja, dok će ovako biti potaknuta veća sloboda govora.

Zuckerberg se, gostujući kod popularnog podcastera Joea Rogana, požalio kako suvremenim korporacijama nedostaje „muške energije” jer su „u kulturnom smislu uštrojene”.

Trumpov prethodnik Joe Biden izrazio je bojazan da Amerika postaje oligarhija, društvo u kojem „ekstremno bogatstvo, moć i utjecaj ugrožavaju demokraciju, osnovna prava i slobode, kao i ideju da svatko može napredovati”.

Mediji su iskoristili ovaj termin da osmisle kovanicu kojom će opisati zvanice u prvom redu na inauguraciji Donalda Trumpa kao „broligarhe” (braca + oligarsi).

Pored milijardera Elona Muska, vlasnika Tesle i platforme X, Jeffa Bezosa, osnivača Amazona, direktora Googlea Sundara Pichaija, bio je tu i Mark Zuckerberg.

„Vrlo je zabrinjavajuća situacija, posebno u svjetlu informacija, da ljudi na čelu ovih kompanija imaju retrogradna društvena i politička shvaćanja koja se sad i eksplicitno prelamaju kroz djelovanje samih mreža,” kaže Dunja Nešović.

Zbog sprege država i privatnih kompanija, interesi korisnika se „često ignorišu”, upozorava ona.

Ipak, polaže nadu u „poboljšanu digitalnu pismenost ljudi koji uspijevaju pružati otpor, individualno i kolektivno, raznim vidovima nepravde i opresije”.

Izvor: BBC na srpskom