Cijene zlata su  na Londonskoj berzi dostigle 2.141 dolar po unci, premašivši cjenovni rekord iz decembra prošle godine. Cijene ovog plemenitog metala u eurozoni su takođe rekordne – 1.974 eura po unci. Ovo se desilo u vrlo kratkom periodu.

Ono što je posebno vrijedno pažnje jeste da nije postojao očigledan, direktan razlog za rast cijena. Jedno od objašnjenja zašto se to desilo jesu spekulacije o smanjenju kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Naime, očekuje se da će kamatne stope u SAD-u biti smanjene, ali ne tako naglo kao što se to prvobitno očekivalo. Zapravo, cijene zlata su i u prošlosti ovisile o američkim kamatnim stopama. Tačnije, to se odnosi na realne kamatne stope koje podrazumijevaju nominalni prinos na desetogodišnje obveznice SAD-a minus stopa inflacije.

Rast realnih kamatnih stopa čini zlato manje atraktivnim. S druge strane, rast cijena zlata je obično praćen smanjenjem realnih kamatnih stopa. Osim toga, u Svjetskom vijeću za zlato (WGC) ukazali su na veliko interesovanje centralnih banaka za ovaj plemeniti metal. Posebno neobično veliki otkupi zlata su zabilježeni u Kini, Poljskoj, Singapuru, Libiji, Češkoj i Indiji.

Stručnjaci smatraju da su geopolitički rizici, posebno oni u Ukrajini, Bliskom Istoku i na Crvenom moru, važni pokretači potražnje za zlatom koje ima imidž “sigurnog utočišta” za investitore. Tako da je cijena zlata odraz sve neizvjesnijeg svijeta.

Ako je to već tako, onda je izgledno da bi pobjeda Donalda Trumpa na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD-u mogla doprinijeti nastavku rasta cijena zlata. Uostalom, veliki je broj ekonomista koji očekuju nastavak trgovinskog rata između SAD-a i Kine ako Trump ponovo bude predsjednik, piše njemački tagesschau.