Da li ste znali da skoro jednu petinu svog zlata koje je ikada iskopano drže centralne banke? Osim investitora i kupaca nakita, centralne banke su glavni izvor potražnje za zlatom. Konkretno, 2022. godine centralne banke su kupovale zlato najbržim tempom još od 1967.
Međutim, rekordne kupovine zlata iz 2022. su u oštroj suprotnosti sa 1990-tim i ranim 2000-tim, kada su centralne banke bile mahom prodavci zlata.
Na infografici su podaci Svjetskog savjeta za zlato koji pokazuju potražnju za zlatom centralnih banaka proteklih 30 godina, naglašavajući kako su se zvanični stavovi prema zlatu promijenili u posljednjih 30 godina.
Zašto centralne banke kupuju zlato?
Zlato igra važnu ulogu u finansijskim rezervama brojnih nacija. Evo tri razloga zašto centralne banke čuvaju zlato:
Balansiranje deviznih rezervi: Centralne banke dugo su držale zlato kao dio svojih rezervi kako bi tokom ekonomskih previranja upravljale rizikom deviznih sredstava i promovisale stabilnost.
Zaštita od fiat valuta: Zlato nudi zaštitu od slabljenja kupovne moći valuta (uglavnom američkog dolara) zbog inflacije.
Diverzifikacija portfelja: Zlato ima inverznu korelaciju sa američkim dolarom. Kada dolar pada u vrijednosti, cijene zlata imaju tendenciju rasta, štiteći centralne banke od volatilnosti.
Prelazak sa prodaje na kupovinu
U 1990-tim i ranim 2000-tim, centralne banke su bile prodavci zlata.
Više je razloga za prodaju, uključujući dobre makroekonomske uslove i trend pada cijena zlata. Zbog snažnog ekonomskog rasta, do tada sigurno deponovano zlato postajalo je manje vrijedne, a nizak prinos činio ga je neprivlačnim kao investiciju.
Stavovi centralne banke prema zlatu počeli su se mijenjati nakon azijske finansijske krize 1997. godine, a zatim i finansijske krize 2007-08. Od 2010. godine centralne banke su mahom kupci zlata na godišnjem nivou.
Evo pogleda na 10 najvećih zvaničnih kupaca zlata od kraja 1999. do kraja 2021. godine:
| Pozicija | Zemlja | Ukupno kupljeno zlato (u tonama) | % ukupne kupovine |
|---|---|---|---|
| #1 | Rusija | 1.888 | 28% |
| #2 | Kina | 1.552 | 23% |
| #3 | Turska | 541 | 8% |
| #4 | Indija | 395 | 6% |
| #5 | Kazahstan | 345 | 5% |
| #6 | Uzbekistan | 311 | 5% |
| #7 | Saudijska Arabija | 180 | 3% |
| #8 | Tajland | 168 | 2% |
| #9 | Poljska | 128 | 2% |
| #10 | Meksiko | 115 | 2% |
| Ukupno | 5.623 | 84% |
Izvor: MMF
Prvih deset zemalja koje su zvanično najviše kupovale zlato od kraja 1999. do kraja 2021, posjeduju 84% ukupnog zlata koje su centralne banke kupile u ovom periodu.
Rusija i Kina – vjerovatno najveći geopolitički rivali Sjedinjenih Država – bili su najveći kupci zlata u posljednje dvije decenije. Rusija je posebno ubrzala kupovinu zlata nakon što je pogođena zapadnim sankcijama zbog aneksije Krima 2014. godine.
Zanimljivo je da su većina nacija na gornjoj listi ekonomije u usponu. Ove zemlje su vjerovatno pravile zalihe zlata kako bi se zaštitile od finansijskih i geopolitičkih rizika koji utiču na valute, prvenstveno američki dolar.
U međuvremenu, evropske zemlje – uključujući Švajcarsku, Francusku, Holandiju i Veliku Britaniju – bile su najveći prodavci zlata između 1999. i 2021. godine, prema podacima iz Sporazuma o zlatu centralnih banaka (CBGA).
Koje su centralne banke kupile zlato 2022.
Centralne banke su 2022. godine kupile rekordnih 1.136 tona zlata, čija je vrijednost oko 70 milijardi dolara.
Zemlja 2022. Kupovina zlata (tone) % od ukupnog iznosa
| Zemlja | Kupovina zlata
u 2022. (u tonama) |
% ukupne
količine |
|---|---|---|
| Turska | 148 | 13% |
| Kina | 62 | 5% |
| Egipat | 47 | 4% |
| Katar | 33 | 3% |
| Irakq | 34 | 3% |
| Indija | 33 | 3% |
| UAE | 25 | 2% |
| Kirgistan | 6 | 1% |
| Tadžikistan | 4 | 0.4% |
| Ekvador | 3 | 0.3% |
| neprijavljeno | 741 | 65% |
| Ukupno | 1.136 | 100% |
Turska, koja je u oktobru 2022. imala inflaciju od 86% na godišnjem nivou, bila je najveći kupac, dodavši 148 tona svojim rezervama. Kina je nastavila sa kupovinom zlata sa 62 tone dodatih tokom novembra i decembra, usred rastućih geopolitičkih tenzija sa Sjedinjenim Državama.
Tržišta u razvoju su nastavila trend započet 2000-tih, čineći najveći dio kupaca zlata. Istovremeno, čak dvije trećine ili 741 tona zlata koje je zvanično kupljeno 2022, nije prijavljeno u međunarodnu evidenciju.
Prema analitičarima, neprijavljene kupovine zlata vjerovatno dolaze iz zemalja poput Kine i Rusije, koje žele dedolarizaciju globalne trgovine kako bi zaobišle zapadne sankcije.
