Generacija X je imala recesiju ’92. Milenijalci su imali krizu 2008. A generacija Z bi mogla da uspije, prema izvještaju Instituta za ekonomsku politiku.
Čuli smo mnogo o tome kako studente koji završavaju fakultete čeka teška bitka. Međutim, prema nedavnom izvještaju Instituta za ekonomsku politiku (EPI), generacija Z bi zapravo mogla bolje nego prethodne generacije.
Prema podacima Instituta, uprkos onome što se čini, tržište rada za mlade diplomce trenutno je jače nego što je bilo prije pandemije, i tako je već duže vrijeme.
Iako je svakako bilo teško, generacija Z je doživjela brži oporavak na tržištu rada nego bilo koji ekonomski oporavak u novijoj istoriji. Generacija je takođe imala snažniji rast plata, piše Fast Company.
Stopa nezaposlenosti mladih diplomiranih studenata, između 21 i 24 godine, ,,oporavila se“ više od 2,5 puta brže nego nakon Velike recesije koja je pogodila milenijalce 2008.
Ukupno je zaposleno 65,2 odsto mladih sa završenim fakultetima, dok je samo 10 odsto van škole, ali ne radi. Taj procenat zaposlenih diplomaca je konstantno iznad svog nivoa prije pandemije (64,3 odsto u februaru 2020.) od februara 2023.
Rast i pad plata
Oni koji su nedavno diplomirali na fakultetima ne nalaze samo poslove na kojima prave hamburgere. Oni nalaze dobre poslove. Prema izvještaju, mladi diplomci iz generacije Z doživjeli su rast plata prilagođen inflaciji brže od bilo koje druge generacije u najmanje posljednjih 30 godina. Oni su doživjeli pad plata od 4,9 odsto nakon Velike recesije, pad od 4,3 odsto između 2001. i 2005. godine, i pad od 7,5 odsto između 1990. i 1994. godine.
Da to stavimo u perspektivu, milenijalci koji su diplomirali tokom recesije 2008-2009. još uvjek nisu uspjeli da se oporave od hronične nezaposlenosti. Takođe se možda nikada neće oporaviti od neuspjeha u karijeri izazvanih Velikom recesijom. Taj nedostatak zarade bio je ogroman udarac za generaciju, koja je odložila sve, od kupovine kuća do stvari poput braka i rađanja djece.
Za generaciju Z, međutim, stvari izgledaju dobro. Skoro 83 odsto poslodavaca predviđa povećanje broja zaposlenih ili planiranje zapošljavanja u 2024, prema Nacionalnoj asocijaciji koledža i poslodavaca.
Industrije koje žele da zaposle nedavne diplomce uključuju proizvodnju, komunalne i profesionalne usluge. U međuvremenu, hemijski i farmaceutski proizvođači, kao i proizvođači računara i elektronike planiraju da smanje zapošljavanje ove godine u odnosu na prošlu. Međutim, te industrije su imale značajno povećanje broja zaposlenih u 2023.
Vladine mjere i razlike u platama
Prema EPI, nalazi o generaciji Z ističu „ogromnu ulogu koju su veliki paketi fiskalnih olakšica i oporavka, uključujući prošireno osiguranje od nezaposlenosti i pomoć državnim i lokalnim vlastima, imali u ozdravljenju tržišta rada nakon recesije uzrokovane pandemijom“.
Dok Institut tvrdi da su prethodne generacije bile „zanemarene politikom“, vladine mjere koje su proizašle iz pandemije imale su pozitivan efekat na sledeću generaciju.
Sve što je rečeno, nisu sve dobre vijesti. EPI napominje da su rodne i rasne razlike u platama i dalje velike, čak i među onima koji su nedavno diplomirali. U prosjeku, žene su plaćene 5,30 dolara manje po satu od svojih muškaraca, dok su crnci i latinoamerikanci plaćeni između 3,24 i 2,07 dolara manje od bijelih radnika, prenosi Bizlife.rs.
Da bi se pomoglo generaciji Z da održi svoj zamah, institut kaže da se treba pozabaviti rasnim i rodnim razlikama u platama i da „kreatori politike moraju da daju prioritet punoj zaposlenosti, da povećaju federalnu minimalnu platu, ojačaju i sprovedu standarde rada i olakšaju radnicima da se okupe i formiraju sindikate“.
