MMF: ECB da zadrži kamatne stope na sadašnjim povišenim nivoima

Dodajte komentar

Evropska centralna banka i drugi kreatori politike širom Evropske unije moraju da zadrže kamatne stope na sadašnjim povišenim nivoima dok ne budu sigurni da je inflacija pod kontrolom uprkos sporom rastu, saopštio je u Međunarodni monetarni fond, upozoravajući na “preuranjeno slavlje” pošto inflacija opada sa svog vrhunca.

MMF sa sjedištem u Vašingtonu saopštio je da bi cijena potcjenjivanja upornosti inflacije mogla biti bolno visoka, a moglo bi i da rezultira još jednom bolnom rundom povećanja stopa koja bi mogla da liši ekonomiju velikog dijela rasta.

Evropska centralna banka i druge centralne banke koje nisu dio eurozone od 20 zemalja “dostižu vrhunac ciklusa kamatnih stopa, dok su neke počele da smanjuju referentne stope”, kaže MMF u svom regionalnom izvještaju koji se objavljuje dva puta a u vezi je sa ekonomskim predviđanjima za Evropu.

“Ipak, produženi restriktivni stav je i dalje neophodan kako bi se osiguralo da se inflacija vrati na cilj”.

Istorijski gledano, potrebno je u prosjeku tri godine da se inflacija vrati na niže nivoe, dok su neke antiinflatorne kampanje trajale i duže, saopštio je MMF. Dok se čini da su centralne banke okončale seriju povećanja, činjenica da mnoge nisu uspjele da završe posao što bi moglo da izazove povratak na redovno povećanje kamatnih stopa mogli bi da koštaju čak i pun procentni poen godišnjeg ekonomskog učinka.

Rano slavimo?

Alfred Kamer, direktor odeljenja za Evropu MMF-a, upozorio je na “preuranjeno slavlje” dok je razgovarao sa novinarima u vezi sa izgledima.

“Jeftinije je stezati nego previše biti previse fleksibilan sa politikom kamatnih stopa”, rekao je Kamer. ECB, koja je zaustavila povećanje stope 26. oktobra prvi put u više od godinu dana, “dobroj je poziciji”, rekao je on.

Inflacija u eurozoni je dostigla vrhunac od 10,6 odsto u oktobru 2022. godine, a nakon konstatnog pada, ovog oktobra iznosila je 2,9 odsto.

Evropska centralna banka podigla je referentnu kamatnu stopu na depozite za 4,5 procentnih poena između jula 2022. i septembra 2023. godine, sa minus 0,5 odsto na 4 odsto. Više stope su tipično sredstvo koje centralne banke koriste za kontrolu inflacije, pošto više stope znače veće troškove zaduživanja za potrošačke kupovine i finansiranje novih službenika i fabričke opreme. To smanjuje tražnju za robom i olakšava pritisak na cijene, ali takođe može da ugrozi rast – težak izbor za ECB.

MMF je saopštio da je Evropa krenula ka “mekom sletanju” nakon uticaja povećanja kamatnih stopa i da nije predvidjela recesiju, dok su prognoze rasta ostale neizvjesne i mogle bi da ispadnu bolje ili gore nego što se očekivalo.

Predviđa rast od 0,7 odsto za ovu godinu za eurozonu i 1,2 odsto sledeće godine. Ako inflacija padne brže nego što se očekivalo, to će povećati stvarni prihod potrošača, a potrošnja i rast bi se mogli poboljšati. Ali eskalacija ruskog rata protiv Ukrajine i prateće pojačane sankcije i poremećaji u trgovini mogli bi značiti slabiji rast.

Za sada je višemjesečni rat između Izraela i Hamasa u Gazi doveo do privremenog rasta cijena nafte, ali nije poremetio evropsku ekonomiju, rekao je Kamer.

Izvor: EURACTIV.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *