Mapiranje ekonomskog oporavka: Transformacija tradicionalnih bankarskih modela, razmišljanja i rada

Foto: nedeljnik.rs

Autor: Vlastimir Vuković, predsjednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke

Tekst je preuzet iz Revije časopisa NIN koja je posvećena nedavno održanom “Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona” u Bečićima čiji je jedan od medijskih patnera bio portal Bankar.me. Reviju možete preuzeti na ovom linku.

Ratovi na evropskom tlu dodatno su usložnili geopolitički pejzaž, ugrožavajući stabilnost i sigurnost tržišta

Da li ste znali da je reč koja se ove godine najviše čula na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu bila poli-kriza, termin koji označava čvor različitih, ali duboko povezanih kriza?

I zaista, u prethodnom periodu svedočili smo svojevr-snoj višegodišnjoj eskalaciji, koja je zahtevala balansira-nje između brojnih izazova. Pandemija kovida pokrenula je talas promena u poslovanju širom sveta. Svaki aspekt svakodnevice, od toga kako radimo do načina na koji trošimo, pretrpeo je transformaciju. Ratovi na evropskom tlu dodatno su usložnili geopolitički pejzaž, ugrožavajući stabilnost i sigurnost tržišta.

Uporedo, svedočili smo produbljivanju energetske kri-ze i novim ekološkim izazovima. Sa jedne strane, suočili smo se s ograničenom dostupnošću resursa, dok smo sa druge osetili pritisak da pređemo na održive alternative.

Poslovne strategije su nastavile da se prilagođavaju, na-mećući potrebu za hitnim akcijama u održivom razvoju.

Migracije su još jednom duboko uticale na ekonom-ske tokove, oblikujući radnu snagu, potrošnju i investicije širom sveta. Paralelno, tehnološka revolucija iznedrila je veštačku inteligenciju (AI), otvarajući nove, do sada neslućene mogućnosti, ali i ozbiljne etičke i sigurnosne teme i izazove.

Nekada izlolovani, monolitni faktori odjednom su pre-rasli u bujicu promena koje smo osetili na svim nivoima od pojedinaca, preko kompanija, pa sve do nacionalnih privreda. Praćenje, prilagođavanje i inoviranje postali su ključni. Pokazalo se da je vreme izazova istovremeno vreme prilika za reimaginaciju i izgradnju otpornosti. Oni koji su uspeli da se prilagode ne samo da su preživeli, već su i prosperirali u ovom izazovnom, ali istovremeno inspirativnom pejzažu.

Tržište Srbije: Stabilnost i fokus na održivu budućnost

Dakle, iako su se efekti polikrize odrazili i na nacional-ne ekonomije širom sveta, Srbija je u prethodnom, veoma izazovnom periodu održala stabilnost ekonomskog okru-ženja i pružila investitorima čvrstu osnovu za rast i razvoj. Direktne strane investicije nastavile su da osnažuju našu privredu novim tehnologijama, inovacijama i otvaranjem radnih mesta, dok se pad inflacije pokazao kao dodatni podsticaj za ekonomski prosperitet.

Naš bankarski sektor ostao je stabilan, pružajući po-dršku privredi i olakšavajući investicije i razvoj novih kompanija. Digitalizacija se pokazala kao ključna i omo-gućila nam je da budemo konkurentniji kroz inkluzivan pristup novim tehnologijama. Regionalno povezivanje i regionalni lanci nabavke otvorili su novi prostor za izvoz i veću prisutnost na globalnom nivou. Istovremeno, usme-ravanjem ka obnovljivim izvorima energije postavili smo temelje za održivu budućnost, smanjujući zagađenje i stvarajući stabilnu ekonomsku osnovu.

Ispostavilo se da je vreme polikrize ujedno bilo i vreme pravih prilika za one dovoljno odvažne da se suoče sa izazovima, ali i nastave ulaganja u održivu budućnost – a Srbija je jedna od njih. Kako bi to i ostala, period pred nama mora da protekne u znaku razvoja i ekonomskog oporavka, dovoljno snažnog da nadjača efekte polikrize.

Tokom istorije, banke su u ovom procesu imale ključnu ulogu, prevashodno kroz finansiranje razvoja i oporavka. Međutim, ukoliko imamo u vidu da privreda, svetsko, pa i lokalno tržište prolaze kroz multidimenzio-nalnu transformaciju, da li možemo da govorimo samo o aspektu finansiranja? Da li u uslovima opšte geopolitičke neizvesnosti, migracija, nestabilnih lanaca snabdevanja i novog digitalnog pejzaža ima mesta za tradicionalne bankarske modele poslovanja? Odnosno, da li banke na stari način mogu da odgovore na nove potrebe svojih klijenata, zajednica i nacionalnih ekonomija?

Istina je da u današnjem dinamičnom okruženju i uloga banaka doživljava suštinske promene.

Tradicionalni bankarski modeli suočavaju se sa izazovima sve kompleksnije ekonomske i društvene realnosti. Banke više nisu samo institucije koje čuvaju i pozajmljuju novac. One postaju ključni akteri u inovacijama, podr-žavajući preduzetništvo i prilagođavajući se novom di-gitalnom pejzažu.

Stoga, dok su likvidnost i kapitalizacija i dalje važ-ni, banke moraju da prepoznaju potrebu za evolucijom, kako bi ostale relevantne i efikasne u novom dinamičnom okruženju. Održavanje stabilnosti i podrška ekonom-skom oporavku biće mogući samo uz transformaciju poslovnih modela, koja uskoro neće biti pitanje izbora, već opstanka.

Poslovni rezultati NLB Komercijalne banke – daleko iznad tržišta i predviđanja

U prethodnom periodu, NLB Komercijalna banka je snažno rasla u svim ključnim segmentima poslovanja i još jednom ostvarila rezultate daleko iznad tržišta, ali i planova i predviđanja.

Rezultati koje smo ostavili potvrda su da smo, čak i u izazovnim i turbulentnim uslovima na tržištu, ostali pouzdan oslonac građanima u rešavanju važnih život-nih pitanja i strateški važan partner čitave privrede. Održivim i odgovornim poslovanjem, koje počiva na dubokom poznavanju industrije, opravdali smo pozi-ciju lidera u poverenju kao banka sa najvećim brojem aktivnih klijenata u Srbiji. Uz podršku naše matične NLB Grupe, nastavili smo da investiramo u tržište na kom poslujemo i, kao sistemska i univerzalna banka, ostali smo poluga finansijske stabilnosti čitave države.

Ipak, postavlja se pitanje kako smo, uprkos veoma složenoj i izazovnoj situaciji, ostvarili tako snažan rast. Odgovor se i ovoga puta krije u našoj spremnosti da se menjamo i potpuno transformišemo tradicionalni model poslovanja.

Transformacija poslovnog modela, razmišljanja i rada

Kao jedan od regionalnih lidera digitalizacije u bankarskom sektoru, naša matična NLB Grupa je kroz grinfild investiciju u Srbiji nedavno formirala DigIT. Otvaranjem ovog jedinstvenog tehnološkog centra, u kome više od 100 programera isporučuje najkvalitet-nija IT rešenja za sva naša tržišta, NLB je postala prva regionalna grupacija koja je zaista proširila i transfor-misala tradicionalni bankarski model poslovanja.

Osnaženi dodatnim kapacitetima i ekspertizom ma-tične grupacije, na promene u industriji odgovorili smo kompletnom transformacijom poslovnog modela, ali i načina razmišljanja i rada.

Želeći da potvrdimo i opravdamo poziciju banke prvog izbora klijenata i zaposlenih, u prethodnoj go-dini nastavili smo proces optimizacije procedura, di-gitalizacije proizvoda i usluga i postavljanja održivosti u centar svake poslovne odluke. Počeli smo radove na modernizaciji jedne od najvećih mreža ekspozitura u zemlji. Za samo godinu dana, renovirali smo skoro 20 ekspozitura u skladu sa najnovijim svetskim trendo-vima i postali prva banka u zemlji koja je celu mrežu bankomata zamenila multifunkcionalnim aparatima poslednje generacije.

U okviru rada na razvoju inovativnih digitalnih rešenja, redizajnirali smo i unapredili postojeće apli-kacije. Postali smo prva Family Friendly sertifikovana banka u Srbiji, potvrdivši tako svoju posvećenost za-poslenima i unapređenju njihovog iskustva, a zado-voljstvu našeg tima doprinela je i naša nova, pametna i energetski efikasna poslovna zgrada, rekonstruisana u potpunosti sa strogim ESG standardima. Najvažnije, nastavljamo da gradimo agilan i održiv model rada banke budućnosti, koja će biti još efikasnija, jedno-stavnija i bliža klijentima, ali i spremna da na održiv način podrži čitavu nacionalnu privredu u pravcu oporavka i daljeg razvoja.

Podijeli ovaj članak