Brodnjak: Slovenačko poslovno okruženje je nestabilno

Slovenija ne iskorištava razvojne potencijale i gubi konkurentnost. Između ostalog, trebalo bi uspostaviti poticajnije okruženje za investicije, razvoj i inovacije te zapošljavanje kadrova kako bi kao otvorena ekonomija bila konkurentnija, istakli su na ovogodišnjoj Bankarskoj konferenciji u Brdu kod Kranja.

Direktorica Udruženja banaka Slovenije, koje organizuje konferenciju, Stanislava Zadravec Caprirolo uvodno je istakla, među ostalim, važnost stabilnog regulatornog i poreskog okruženja za ulaganja, pa tako i za banke, koje zbog relativno slabo razvijenog finansijskog tržišta, imaju središnju ulogu u finansiranju investicija. Važnu ulogu banaka na nivou EU istakao je Sebastien de Brouwer iz Evropske bankarske federacije (EBF), i to za finansiranje mjera u strateškim oblastima digitalne tranzicije, starenja stanovništva, jedinstvenog tržišta, klimatskih promjena i odbrane, ističući da moraju imati adekvatan pravni i regulatorni okvir.

“Društvo koje se fokusira samo na prava i slobode nema svijetlu perspektivu”, istakao je Blaž Brodnjak, predsjednik uprave NLB-a i nadzornog odbora Udruženja banaka Slovenije, potrebu za većom ambicioznošću u smislu inovativnosti, prodorne ideje i konkurentnost u Sloveniji i Evropi.

“Okruženje u Sloveniji je nestabilno”, kritičan je bio Brodnjak na okruglom stolu, ističući, među ostalim, nestimulativno oporezivanje i osoblja i kapitala. Smatra da koalicioni sporazum treba izbalansirati i prekinuti “ideološkim ekstremizmom” te poticati ulaganja, kako privatna tako i u infrastrukturu.

I predsjednik Državnog vijeća Marko Lotrič te izvršna direktorica Privredne komore Slovenije Vesna Nahtigal istakli su da je okruženje neinspirativno. Istakli su donošenje mjera i zakona bez socijalnog dijaloga, dodatno oporezivanje i dugotrajnost postupaka, na primjer smještaja u prostor.

Ne uvažava se mišljenje struke, upozorio je ekonomista Mojmir Mrak, na primjer u pripremi plana oporavka i otpornosti koji je, smatra, bio prilika za iskorak, pa tako i samo novi plan kohezijskih projekata. Slovenija bi se trebala uključiti u koalicije za pripremu projekata na strateškim područjima u EU i nastaviti praksu dobre pripreme za pregovore o evropskoj finansijskoj perspektivi, naglasio je.

Pravni stručnjak Damjan Možina istakao je, među ostalim, dugotrajnost nekih sudskih postupaka i sudskih odluka vezanih uz kredite u francima, prema kojima su javnobilježnički ovjereni ugovori potencijalno ništavni. Smatra da više pažnje treba posvetiti edukaciji sudija, između ostalog, o pravu EU i zaštiti potrošača, te privući dobro obrazovane pravnike za rad u javnom sektoru.

Na konferenciji su bili kritični zbog nedolaska predstavnika centralne banke i vlade koji su nakon svojih govora napustili konferenciju. Guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle rekao je da je Evropska centralna banka (ECB) nedavnim povećanjem kamatnih stopa promijenila smjer monetarne politike, ali ostaje oprezna. Rizici koji bi mogli usporiti daljnji pad inflacije su nastavak rasta plata uz povoljne ekonomske rezultate i uvjete na tržištu rada, prelijevanje dijela rasta plata u daljnji rast cijena usluga te geopolitički rizici. “Postoji velika vjerovatnoća da će proces snižavanja kamatnih stopa biti mnogo sporiji od procesa njihovog podizanja”, prognozirao je.

I dok su slovenačke banke trenutno u vrlo dobrom stanju, svi pokazatelji, uključujući dobit, vrlo su dobri – prema Vasletovim riječima, tome je mnogo doprinijela monetarna politika ECB-a i fiskalna politika zemalja tokom šokova – izgledi za buduće razdoblje nisu tako ohrabrujući, upozorio je guverner. Bio je kritičan prema bankama jer nisu uspjele promijeniti svoju ulogu u ekonomiji (bilanse banaka u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) relativno su niske i iznose 90 posto BDP-a, dok je evropski prosjek oko 200 posto) te da su njihovi poslovni modeli ostaju relativno jednostavni, ali prije svega su vrlo slični. Pozvao je na povećanu otpornost na šokove, odnosno da banke treba zadržati dio svoje dobiti, dok će centralna banka imati spremne rezerve kako bi bankama dale dodatni impuls kada se ekonomski ciklus okrene.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Katja Božič rekla je da je ekonomska situacija povoljna te je, na temelju izvještaja Ureda za makroekonomske analize i razvoj, među ostalim, upozorila da još uvijek postoje neiskorišteni potencijali za povećanje produktivnosti.

Vlada kreira mjere kojima će se to poboljšati, a time i ojačati konkurentnost ekonomije, a dio njih su i predložene izmjene u poreskom području, rekla je. Pritom je naglasila da poreska politika nije alat za samostalno otklanjanje nedostataka, već dio sveobuhvatnih mjera. Nedavno predstavljeni paket poreskih promjena, koji među ostalim uključuje mjere za privlačenje kadrova iz inostranstva i stimulativnije nagrađivanje zaposlenih u startupima, pratit će novi prijedlog, najavila je, među ostalim i u vezi s porezima na imovinu.

Podijeli ovaj članak