Izbori za EU: Kakvi su rizici za evropske banke?

Uprkos meteorskom učinku bankarskih dionica EU, sektor bi mogao naići na izazove usred izbora za EU, a politika zajedničkog osiguranja depozita još uvijek nije riješena.

Velike evropske banke bilježe snažan rast zbog ponovnog porasta sklapanja poslova i visokih prihoda od investicionog bankarstva. Bankarski indeks Euro Stoxx (SX7E) porastao je za 19%, dok je indeks Euro Stoxx 600 (SXXP) ove godine porastao za skoro 9%. Indeks je takođe prestigao američki SPDR Select Sector Fund (XLF), koji je porastao za 9% od početka godine do danas.

Primarni razlog koji je doveo ovaj sektor do boljeg učinka bio je da su zarade velikih velikih banaka u prvom kvartalu bile iznad niske granice tržišnih očekivanja, što bi takođe moglo pružiti prilike za dalju nadogradnju vrednovanja. Međutim, predstojeći parlamentarni izbori EU mogu donijeti neizvjesnost u ovaj sektor. Novo rukovodstvo tek treba da se pozabavi zajedničkom polisom osiguranja depozita koju je ponovo pokrenula sadašnja vladajuća stranka.

Evropska bankarska unija tek treba da bude završena

U aprilu je tijelo Evropskog parlamenta odobrilo plan za uspostavljanje zajedničkog fonda osiguranja depozita za banke Evropske unije (EU). Ovo je bio odgovor na rastuće rizike bankarskog sistema nakon kolapsa regionalnih američkih banaka i propasti Credit Suisse prošle godine. Mjera ima za cilj uspostavljanje šire evropske šeme osiguranja depozita za implementaciju zajedničke zaštite depozita.

I zaista, evropski lideri prepoznali su potrebu za uspostavljanjem bankarske unije kao odgovor na globalnu finansijsku krizu (GFC) 2008. godine, s ciljem jačanja stabilnosti i integriteta bankarskog sistema unutar Evropske unije (EU), posebno unutar eurozone. Zajednička šema osiguranja depozita, uvedena 2015. godine, predstavljala je jedan od tri stuba u okviru Evropske bankarske unije. Ova tri stuba obuhvataju Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM), Jedinstveni mehanizam za rješavanje (SRM) i Evropsku šemu osiguranja depozita (EDIS).

Dok su prva dva dijela implementirana 2013. i 2014. godine, šema zajedničkog osiguranja depozita bila je kontroverzna i predstavljala je prepreku za jedinstvo prekograničnih banaka. Zajedničko osiguranje depozita ima za cilj da pruži podršku likvidnosti učesnicima šeme, pri čemu su svi ostali uplatnici obavezni da pozajmljuju sredstva ako to zatraži odbor. On daje ovlaštenje jedinstvenom odboru za rješavanje problema da koristi i upravlja fondom.

Šema je naišla na protivljenje zemalja članica, pri čemu su lobisti banaka u zemljama članicama izrazili posebnu zabrinutost. Oni su izrazili bojazan da bi zajednički plan osiguranja mogao umanjiti poticaje za banke i nacionalne regulatore da razborito upravljaju rizicima, jer bi se mogli više oslanjati na mrežu kolektivne sigurnosti. Ovo svakako predstavlja izazove usred ponovnog porasta desničarskih stranaka koje dobijaju podršku javnosti, koje obično imaju kritičke stavove o Evropskoj uniji.

Velike banke u EU u prvom kvartalu bilježe pozitivne rezultate

Prešavši dug put, evropske banke su ostvarile značajan napredak od evropske dužničke krize između 2008. i 2012. Prema izvještaju Bloomberga, 71% evropskih banaka premašilo je tržišna očekivanja u svojim zaradama u prvom kvartalu ove godine.

Španske banke su pokazale posebnu snagu jer su imale koristi od viših kamatnih stopa, čime su povećale svoje prihode od kredita. U protekloj deceniji, banke u zemlji su uspjele poboljšati svoju efikasnost smanjenjem osoblja i filijala.

Prihodi španskog vodećeg zajmodavca, Santandera, skočili su 10% na godišnjem nivou u prva tri mjeseca ove godine, vođen rastom prihoda od kredita zbog visoke kamatne stope. Njen domaći konkurent, Banco Bilbao Vizcaya Argentaria SA, takođe je zabeležio skok bruto prihoda od 18% tokom istog kvartala. Obje banke rekle su da su na pravom putu da ispune svoje ciljeve postavljene za ovu godinu, s njihovim udjelom od 22% i 14% od početka godine do danas. Santander je nadmašio francuskog vršnjaka BNP Paribas u tržišnoj vrijednosti, povrativši krunu kao najveća banka u EU.

Druge velike banke, uključujući najveću italijansku banku, Intesa Sanpaolo SpA, također su prijavile godišnji skok svog neto prihoda od 18% zbog većih naknada od odjeljenja za upravljanje bogatstvom i osiguranje. Akcije Intese ove godine su porasle za 32%. Osim toga, nemački zajmodavac, Deutsche Bank, povećao je neto profit za 10% u odnosu na prethodnu godinu, potaknut oporavkom investicionog bankarstva, a njegove dionice su porasle za 21% do sada u 2024.

Nasuprot tome, francuske banke su ostvarile samo skromne dobitke zbog oslanjanja na hipoteke sa fiksnom kamatnom stopom. Najveća finansijska institucija u Francuskoj, BNP Paribas, prijavila je pad neto prihoda od 2,2% i pad prihoda od 0,4% tokom prvog kvartala.

Ipak, rezultati su i dalje premašili očekivanja analitičara. U međuvremenu, njegov segment investicionog bankarstva, koji se sastoji od savjetodavnih i finansijskih timova, smatra se ključnim pokretačem njegovog daljeg rasta. Odjeljenje je prijavilo povećanje globalnog bankarskog prihoda od 6,1%. BNP je najveći zaostali među glavnim zajmodavcima u EU, s njegovim udjelom od samo 5% od početka godine do danas.

Predstoje rizici

Da zaključimo, iako banke mogu zadržati svoj rastući zamah, potencijalni rizik može postojati usred ishoda izbora za EU. Sistemska stabilnost bankarskog sistema može biti dovedena u pitanje tokom vremena kada ne postoji integrisano rešenje kao odgovor na krizu tipa „banka vođena“.

Izvor: Euronews

Podijeli ovaj članak