Bankar intervju: Luiđi Kabrini, predsjednik Globalnog savjeta za održivi turizam: Šansa Crne Gore je njena jedinstvena priroda, a ne masovni turizam

Umjesto masovnog turizma, Crnoj Gori je korisnije na  fokusiranje na aktivnosti u prirodi i povezane doživljaje, poput avanturističkog turizma ili aktivnosti orijentisanih ka porodici, što može značajno koristiti vašem turizmu – kazao je za Bankar Luiđi Kabrini (Luigi Cabrini), predsjednik Globalnog savjeta za održivi turizam (GSTC)  u UNWTO.

On smatra da današnji izazov nije privući najveći broj turista, već razviti model koji balansira interese svih uključenih strana i koji stvara više koristi nego negativnih uticaja.

Kao prednosti Crne Gore pominje crnogorsku raznoliku geografiju, koja nudi bogatstvo aktivnosti na otvorenom za sve turiste koji traže prirodu, uključujući planinarenje, jedrenje i istraživanje nacionalnih parkova poput Durmitora i Biogradske Gore, koji su dom jedinstvenoj flori i fauni, jer Crna Gora zaista nudi bogatstvo aktivnosti na otvorenom za sve turiste koji traže prirodu.

Kabrini poručuje da razvoj turizma ima uticaj na sve sektore jedne zemlje i stoga je potrebno tražiti široko uključivanje svih segmenata stanovništva i gledati u budućnost. Kratkoročna vizija koja može donijeti neposredne ekonomske koristi, ali po cijenu iscrpljivanja prirodnih resursa i antagonizovanja zajednica gdje se turizam razvija, nije održiva.

On ukazuje i na važnost dobijanja sertifikata da je država Održiva destinacija, od strane Akreditovanog tijela za Sertifikaciju, jer to znači da destinacija ispunjava najviše društvene i ekološke standarde na tržištu.

  • Možete li nam reći više o ulozi Globalnog Savjeta za Održivi turizam (GSTC) i misiji ove organizacije?

Globalni Savjet za Održivi Turizam (GSTC) upravlja GSTC Kriterijumima, globalnim standardima za održiva putovanja i turizam, i pruža međunarodnu akreditaciju za tijela koja izdaju sertifikate za održivi turizam. Njegova misija je da bude agent promjene u svijetu održivih putovanja i turizma, podstičući povećanje znanja, razumijevanja, usvajanja i potražnje za praksama održivog turizma. Angažovan sam u GSTC-u od 2007. godine i imam čast da obavljam funkciju predsjedavajućeg od 2014. godine. GSTC aktivno radi na promovisanju odgovornog turizma širom svijeta, sarađujući sa industrijskim akterima i destinacijama globalno.

  • Kako biste definisali održivi turizam i zašto je on važan za globalnu turističku industriju?

Biti održiv znači nastaviti funkcionisati i napredovati vječno kroz sve vrste uslova. Pandemija je poslužila kao ključan trenutak za ovu industriju, da se malo povuče i preispita naše dugoročne ciljeve i kako primijeniti principe i prakse koje nam omogućavaju, kao organizacijama, pojedincima i porodicama, da održimo srećne, zdrave i smisleno ispunjene živote.

Sada kada se turizam potpuno oporavlja nakon pandemije, vrijeme je da izbjegnemo ponavljanje istih grešaka koje nisu uzimale u obzir njegove negativne uticaje na zajednice i životnu sredinu. Održivi turizam je ključ za osiguranje da naša industrija podržava dobrobit destinacija i njihovih stanovnika, čuvajući prirodne i kulturne resurse koji čine putovanja obogaćujućim za sve.

Crna Gora nudi bogatstvo aktivnosti na otvorenom za sve turiste koji traže prirodu

  • Crna Gora je poznata po svojoj prirodnoj ljepoti i bogatom kulturnom nasljeđu. Šta smatrate najvećim snagama Crne Gore kao turističke destinacije?

Prepoznajem izuzetnu prirodnu ljepotu i bogato kulturno nasljeđe Crne Gore kao jednu od njenih najvećih snaga kao turističke destinacije. Crna Gora ima predivne pejzaže, od netaknute jadranske obale do dinarskih Alpa. Njena raznolika geografija nudi bogatstvo aktivnosti na otvorenom za sve turiste koji traže prirodu, uključujući planinarenje, jedrenje i istraživanje nacionalnih parkova poput Durmitora i Biogradske Gore, koji su dom jedinstvenoj flori i fauni. Pored svojih prirodnih atrakcija, kulturno nasljeđe Crne Gore je izuzetno bogato, sa istorijom koja traje vijekovima i ogleda se u dobro očuvanim srednjovjekovnim gradovima poput Kotora i Cetinja, kao i u njenim živopisnim tradicijama i festivalima. Posjetio sam Crnu Goru nekoliko puta dok sam bio direktor za održivi turizam u Svjetskoj turističkoj organizaciji (sada UN turizam), i bio sam impresioniran resursima ove zemlje.

  • Već ste rekli da masovni turizam nije ono što Crna Gora treba. Koji su, po vašem mišljenju, turistički niši za Crnu Goru?

Kao što sam ranije spomenuo, fokusiranje na aktivnosti u prirodi i povezane doživljaje, poput avanturističkog turizma ili aktivnosti orijentisanih ka porodici, može značajno koristiti Crnoj Gori. Zemlja ima izuzetnu prirodnu ljepotu i raznoliku pejzažu koja može privući turiste van sezone da uživaju u onome što Crna Gora ima da ponudi.

  • Koje konkretne korake Crna Gora može preduzeti da unaprijedi održivost u svom turističkom sektoru?

Dobijanje sertifikata kao Održiva Destinacija od strane Akreditovanog tijela za Sertifikaciju znači da destinacija ispunjava najviše društvene i ekološke standarde na tržištu. Kako javna briga raste zbog štetnih efekata i pozitivnih uticaja putovanja i turizma, sertifikacija pruža destinacijama kredibilno rješenje za složene ekološke i društvene probleme.

  • Možete li navesti primjere najboljih praksi iz drugih zemalja koje bi Crna Gora mogla primijeniti?

Agencija za promociju i razvoj turizma Turske (TGA), uz smjernice GSTC-a, razvila je prvi obavezni nacionalni program za smještaj na osnovu GSTC Kriterijuma i GSTC Programa osiguranja. Od 2022. do 2030. godine, svi smještaji u Turskoj moraju biti sertifikovani kroz GSTC Akreditovano tijelo za Sertifikaciju.

Singapurski Odbor za turizam najavio je uvođenje svog Plana održivosti hotela sa ciljem da do 2025. godine 60% hotelskog kapaciteta postigne sertifikaciju održivosti hotela putem GSTC Akreditovanog tijela za Sertifikaciju.

  • Kako lokalne zajednice mogu biti uključene u razvoj održivog turizma i koje su koristi za njih?

GSTC Kriterijumi (globalni standardi za održivi turizam i putovanja) nude sveobuhvatan okvir kroz četiri stuba: održivo upravljanje, socioekonomski uticaji, kulturni uticaji i ekološki uticaji. Pridržavajući se kriterijuma, destinacije mogu osigurati da razvoj turizma donosi koristi i rezidentima i posjetiocima, dok minimiziraju negativne posljedice na životnu sredinu i lokalnu kulturu.

Da biste imali “srećne turiste”, prvo morate imati “srećne domaćine”. Kada se lokalne zajednice osjećaju vrijednima, poštovanima i uključenima u razvoj turizma, one postaju ambasadori svojih destinacija, poboljšavajući ukupno iskustvo posjetilaca. Njihov ponos na svoju kulturu, životnu sredinu i način života se vidi, stvarajući autentične i nezaboravne interakcije za turiste.

  • Kako vidite  budućnost turizma u Crnoj Gori u narednih deset godina?

Budućnost Crne Gore je u rukama njenih ljudi. Današnji izazov nije privući najveći broj turista, već razviti model koji balansira interese svih uključenih strana i koji stvara više koristi nego negativnih uticaja.

(Bankar.me)

 

Podijeli ovaj članak