Velika novost za sve koji u Hrvatskoj koriste popularne “minuse” na svom tekućem računu. 30. juna ističe rok, nakon čega se ukidaju prećutna prekoračenja.
Naime, zbog zaštite potrošača i previsokih kamata, to je dogovoreno već u julu 2022. godine u Memorandumu između Vlade i banaka. Međutim, svi građani koji to žele mogu u banci sklopiti ugovor o dozvoljenom prekoračenju.
Do sada je novi ugovor potpisalo manje od polovine od 1.700.000 građana koji su obaviješteni o isteku prećutnog prekoračenja.
O ovoj temi u Dnevniku HTV-a govorio je dr. sc. Boris Podobnik, ekonomski stručnjak.
– Postoji mogućnost da dođete do nule, ali to samo znači da praktično morate da podignete kredit da biste zatvorili to prekoračenje. Jednostavno ne postoji način da ne vratite ono što dugujete banci. Definitivno treba biti malo više finansijske discipline, ali problem je što su ljudi koji su malo neodgovorni, navikli su se na gubitke i nastavit će živjeti u gubicima, tvrdi Podobnik.
– To je kao kod alkoholičara ili kada ste na drogama, veoma je teško potpuno se izliječiti, ali ako postoji disciplina, postoji način da se izvučete, rekao je on.
– Neki podaci govore da su nenamjenski krediti povoljniji, ali prije nekoliko godina ubrzano su bili povoljniji, a sada su tek neznatno povoljniji. Najbolje rješenje je svakako uzeti kredit i otplatiti dug, rekao je Podobnik.
Na pitanje da li građani olako posežu za novčanim nenamjenskim dugovima, kaže da je to tačno.
– To je sigurno, ali to je zato što jednostavno živimo u potrošačkom društvu i to je sasvim normalno. Recimo, neki podaci govore da krediti stanovništvu iznose oko 23 milijarde, a nenamjenski su nešto više od trećine toga, dakle nešto više od 8 milijardi. I baš zato što su plate realno porasle, jer mislim da su porasle za oko 50% u poslednje četiri godine, međutim, pošto je inflacija oko 25%, to znači da su vam plate porasle za 25% realno, što Zato Hrvati pokazuju veću sklonost da troše više i stoga nije čudo da su minusi na neki način rješenje. Kada pokušate da potrošite više, ne razmišljate o tome kolika vam je plata, ali vrlo lako idete u minus, rekao je Podobnik.
Kaže da su u Hrvatskoj, u poređenju sa nekim drugim građanima Evropske unije, definitivno rasipnici.
– Mi smo rasipniji od drugih i upravo je to razlog zašto smo skloniji minusima, kaže on.
Dotakao se i bankarskih naknada, jer neke banke najavljuju da će ih povećati. Podobnik je objasnio koliko klijenti mogu upravljati tim dijelom i da li se isplati vagati od banke do banke zbog bankovnih naknada.
– Svakako vrijedi razmisliti jer postoje brze razlike u ovim naknadama. Međutim, uvijek treba biti oprezan jer se može desiti da vaša banka po jednoj proviziji bude povoljnija od drugih, a da je kod druge naknade bitno drugačija. Dakle, trebali biste izvagati praktično sve ove naknade i onda vidjeti da li je pametnije ostati u svojoj banci ili otići u drugu. Bitno je i kolika je kamatna stopa, koja se razlikuje od banke do banke. Činjenica je da je najpametnije imati kredit u banci u kojoj primate platu. Vrlo često se dešava da ako neka druga banka ima povoljnije uslove, od vas traže da i toj banci prebacite svoju platu. Treba odvagnuti i sagledati razloge za i protiv i na osnovu toga zaključiti gdje ćete biti, zaključio je on.
Izvor: seebiz
