Bankar.me intervju: Ministar turizma Vladimir Martinović

“Jasno je da zimska turistička sezona nije dala očekivane rezultate usled nedostatka sniježnih padavina. Klimatske promjene nas upozoravaju kako na potrebu prilagođavanja istim, tako i na poštovanje važećih planskih i strateških dokumenata, kada su u pitanju aktivnosti u turizmu. U konačnom, ljetna sezona je pred nama, najave obećavaju, pa očekujemo i dobre rezultate. Prema informacijama turističke privrede koja je nastupala na do sada realizovanim sajmovima na kojima se promovisala ponuda za ljetnju turističku sezonu, zabilježeno je veliko interesovanje i turista i turističkih agencija”, kazao je za naš portal ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović.

Zimska turistička sezona je praktično propala. Privrednici su uložili ogromna sredstva pripremajući se za turiste kojih nije bilo. Kako država planira da nadomjesti privrednicima dio uloženih sredstava i da li namjerava da podrži lokalne turističke operatere i preduzetnike u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji?

Prvi kvartal u godišnjem poslovnom ciklusu privrede svakako predstavlja izazovan period i u redovnim uslovima poslovanja, a posebno je izazovan u uslovima nemogućnosti poslovanja što je evidentno u ovom slučaju, s obzirom na uslove u kojima se zimska sezona odvijala.

Usljed nedostatka sniježnih padavina, protekla zimska sezona uticala je na loše poslovanje svih pružalaca usluga u turizmu i ugostiteljstvu u sjevernom regionu Crne Gore, što je imalo za posledicu pad prihoda. Na predlog Ministarstva turizma, održivog razvoja i razvoja sjevera Vlada Crne Gore u cilju smanjenja negativnih posledica na poslovanje turističkih centara, zbog loše zimske turističke sezone, obezbijedila podršku TC Durmitor u iznosu od 85.000 eura i AD Skijalištima Crne Gore u iznosu od 200.000 eura.

Krajem 2023. godine je realizovana mjera Programa podrške za nabavku opreme velike vrijednosti u turizmu i ugostiteljstvu, u ukupnom iznosu od oko 1.500.000 eura. Program je podrazumijevao podršku za hotele i sličan smještaj, koji ne posluju po kondo i mješovitom modelu poslovanja. Privrednim subjektima subvencionisana su već uložena sredstva u opremu velike vrijednosti, za subjekte koji posluju u manje razvijenim opštinama u iznosu od 50%, a u razvijenim opštinama u iznosu od 40%.

Ovaj vid podrške, navodimo kao primjer iz razloga jer će ovo ministarstvo u narednom periodu razmotriti slične modele, po kojima bi se opredijelila podrška turističkoj privredi, prevashodno na Sjeveru Crne Gore, a čija djelatnost i poslovanje su tokom zimske sezone 2023/2024 direktno zavisili od odgovarajućih vremenskih uslova.

S obzirom kako teče predsezona i kakve su najave za ljetnju sezonu, očekujemo da će ova godina, s aspekta turizma, odnosno konkretno s prihodne strane, ipak u krajnjem biti veoma uspješna.

Da li država planira izgradnju sistema za vještački snijeg za narednu sezonu? Dokle se stiglo sa ovim projektom i koliko bi sve to koštalo?

Na osnovu informacija dobijenih od strane Uprave za kapitalne projekte, koja rukovodi realizacijom projekata iz kapitalnog budžeta, u toku je realizacija projekta vodosnabdijevanja Opštine Kolašin.  Podsjećanja radi, riječ je o projektu vodosnabdijevanja kandidovanom od strane Opštine i preduzeća Vodovod i kanalizacija doo Kolašin, koji je preduslov za realizaciju projekta osnježavanja ski centra Kolašin 1600. U saznanju smo da je usaglašen i potpisan Aneks Ugovora sa izvođačem radova kompanijom “Sigillum”. Projekat je u toku, pristupuće se izradi projektne dokumentacije kao i faznom izvođenju radova, a uporedo je planirano rješavanje pitanja eksproprijacije zemljišta. Mi ne raspolažemo informacijama o procijenjenom vrijednošću investicije jer je riječ o budžetima drugih institucija, ali veoma smo zainteresovani, kao Ministarstvo nadležno za turizam, za stvaranje preduslova za osnježavanje, koji će u krajnjem pomoći da sezona duže traje i rezultati sa prihodne strane budu bolji.

U kojoj mjeri će slaba zimska sezona uticati na prihode od turizma ove godine? Kakve su prognoze za ljetnju turističku sezonu?

Jasno je da zimska turistička sezona nije dala očekivane rezultate usled nedostatka sniježnih padavina. Klimatske promjene nas upozoravaju kako na potrebu prilagođavanja istim, tako i na poštovanje važećih planskih i strateških dokumenata, kada su u pitanju aktivnosti u turizmu. U konačnom, ljetna sezona je pred nama, najave obećavaju, pa očekujemo i dobre rezultate.

Prema informacijama turističke privrede koja je nastupala na do sada realizovanim sajmovima na kojima se promovisala ponuda za ljetnju turističku sezonu, zabilježeno je veliko interesovanje i turista i turističkih agencija.

Prognoze o ljetnoj turističkoj sezoni, shodno trenutnim podacima sa kojima raspolažemo o odvijanju sezone, daju nam za pravo da budemo optimistični. Shodno izvještaju NTOCG, “stanje na dan” 18.04.2024. godine, u Crnoj Gori registrovano je 29.996  turista. U odnosu na odgovarajući period 2023. godine broj turista je veći za 3,24%, a bilježimo i povećanje od 55,04% u odnosu na rekordnu 2019. godinu. U hotelima je registrovano ukupno 14.681 turista ili 31,79% više u odnosu na relevantni period prošle godine.

Rezultati će zavisiti i od koordiniranih aktivnosti brojnih subjekata na lokalnom i nacionalnom nivou, a upravo kroz rad Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona čijim radom koordinira Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera biće ojačano zajedničko djelovanje donosioca odluka iz oblasti turizma. Brojne aktivnosti koje su preduzete na pripremi sezone, prema informacijama koje smo dobili od uključenih subjekata prilikom izrade Plana ljetnje turističke sezone 2024. godine, idu u prilog našim očekivanjima da ćemo na kraju godine biti zadovoljni sa rezultatima. Pored navedenog, cilj nam je i podsticaj većeg dolaska turista sa visokoplatežnih tržišta, povećanje potrošnje po turisti, kao i perioda boravka na našoj destinaciji.

Kada je riječ o tržištima, i dalje, tradicionalno, tržište Regiona predstavlja značajan resurs za ostvarenje turističkog prometa. Osim tog tržišta, Velika Britanija, Njemačka, Baltičke zemlje, Poljska, Češka, Francuska su potencijal na koji treba računati i ove 2024. godine. Što se tiče tržišta Rusije, Ukrajine, Turske, ove zemlje zauzimaju značajno učešće u ukupno ostvarenom ino-prometu, ali treba imati na umu da se dio ostvarenih posjeta odnosi i na one strane državljane koji u Crnoj Gori borave u svojim nekretninama i obavljaju poslovne aktivnosti.

Kada je riječ o udaljenim tržištima, posebno interesovanje te dobre najave se bilježe sa tržišta SAD-a, NR Kine, te UAE, Saudijske Arabije, Kazahstana, Uzbekistana, Jermenije, Egipta, sa već najavljenim avioletovima ka našim aerodromima.

Crna Gora je dominantno turistička zemlja. Da li smatrate da do sada nije dovoljno urađeno kada je u pitanju strategija za razvoj turizma i da li Ministarstvo planira neke konkretne akcije i koje? Da li postoji jasno definisana strategija?

Turizam predstavlja stratešku privrednu granu crnogorske ekonomije, a i kompleksnu privrednu djelatnost koja direktno zavisi od stanja u sektorima saobraćaja, poljoprivrede, energetike, vodosnabdijevanja, komunalne uređenosti i drugih oblasti koje direkno ili indirektno utiču na turističku ponudu. Turizam zahtijeva koordinirano i posvećeno djelovanje institucija na državnom i lokalnom nivou i stalno praćenje kretanja turističkih tokova na globalnom nivou. Evidentno je njegovo značajno učešće u bruto domaćem proizvodu (od 25-30%), zaposlenosti, investicijama i u konačnom njegov doprinos u pozicioniranju Crne Gore na međunarodnoj turističkoj mapi.

Kako bi se daljim razvojem turizma obezbijedio uspostavljeni trend na povećanje zaposlenosti, podizanje životnog standarda stanovništva, uravnoteženiji regionalni razvoj, Vlada Crne Gore se opredijelila za kontinuirani održivi razvoj turizma i usvojila Strategiju razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine s Akcionim planom. Postizanje strateškog cilja koji definiše Crnu Goru kao globalno prepoznatu turističku destinaciju, sa smanjenom sezonalnošću poslovanja, umjerenijim regionalnim disbalansom i prioritizacijom turizma u razvojnim politikama uslovljeno je realizacijom brojnih aktivnosti koje su u nadležnosti ne samo resornog ministarstva već i brojnih drugih subjekata. Njihova uloga u formiranju cjelokupne turističke ponude je značajna.

Akcionim planom Strategije definisane su aktivnosti u pravcu prevazilaženja prepoznatih izazova bržem razvoju turizma, a koji se odnose na: nezadovoljavajuće stanje turističke infra i supra strukture, saobraćajne i energetske infrastrukture, zatim na vodosnabdijevanje, pitanje odlaganja, separcije i reciklaže otpada, nerealizovane investicione projekte, regionalnu neujednačenost turističke ponude, izražen stepen sezonalnosti i visok udio “sive” ekonomije u poslovanju turističke privrede, nezadovoljavajući nivo kvaliteta ljudskih resursa u turizmu, neadekvatan, neažuran i nepotpun obuhvat statističkih pokazatelja turističkog prometa, nezadovoljavajući odnos osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta i nedovoljan broj visoko-kvalitetnih hotelskih objekata, kao i ograničen učinak promotivno – marketinških aktivnosti.

U godišnjim akcionim planovima Strategije turizma, kao nosioci aktivnosti, prepoznate su brojne institucije na državnom i lokalnom nivou. Analizom stepena realizacije definisanih aktivnosti, zaključuje se da su urađeni značajni pomaci kada je u pitanju razvoj turizma kao privredne grane, ali svakako postoji još segmenata u kojima postoji prostor za dalje djelovanje i koji nijesu u potpunosti iskorišćeni. U narednom periodu fokus razvoja je usmjeren ka definisanju ponude koja će omogućiti turističku tražnju tokom cijele godine. To podrazumijeva razvoj ruralnog, kulturnog, zdravstvenog, MICE, sportskog u drugih vidova turizma. Za pojedine oblike turističke ponude, Minstarstvo je u prethodnom periodu pripremilo, a Vlada usvojila programska strateška dokumenta.

Svjedoci smo da ruralni turizam doživljava ekspanziju poslednjih godina, što ide u prilog činjenici da veliki broj naših građana na sjeveru, ali i u zaleđu centralnog i južnog regiona već sada na drugačiji način posmatra neiskorišćene potencijale i prirodne resurse. U tom pravcu, sve više građana se vraća selu i obnavlja porodična imanja i stavljaju ih u funkciju turizma. Stoga imamo pozitivan trend u vidu sve većeg broja registrovanih seoskih domaćinstava i brojna pozitivna iskustva inostranih gostiju koji borave u njima. Takođe, tu su i aktivnosti koje sprovodimo i na valorizaciji kulturne baštine. Shodno svemu navedenom, kontinuirane aktivnosti Ministarstva koje su usmjerene ka diverzifikaciji turističkog proizvoda, direktno utiču na smanjenje sezonalnosti u poslovanju turističke privrede.

Kako se planira riješiti problem sezonskog turizma i kako Ministarstvo podstiče razvoj turizma tokom cijele godine?

Sezonalnost u turizmu je u manjoj ili višoj mjeri prisutna u svim destinacijama svijeta, bilo da je akcenat na ljetnjoj ili zimskoj sezoni, što je uvijek uslovljeno prirodnim potencijalima koje posjeduje destinacija i sa tim povezanim klimatskim uslovima, pa su neke destinacije dominantnije ljetnje, a neke druge dominantnije zimske.

U prethodnom periodu, Ministarstvo u čijoj je nadležnosti razvoj turizma pripremilo je, a Vlada usvojila niz strateških dokumenata u cilju definisanja planskog i održivog razvoja turističke industrije. Kao krovni dokument izdvaja se Strategija razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine.  Takođe usvojeni su i programi razvoja zdravstvenog, kulturnog i ruralnog turizma kao posebni oblici turističke ponude čijijm razvojem se doprinosi diverzifikaciji proizvoda u cilju smanjenja sezonalnosti/produženja sezone, uravnoteženijeg prostornog razvoja, povećanju zaposlenosti, povećanju atraktivnosti i satisfakcije turista kao i prepoznatljivosti Crne Gore kao turističke destinacije. Ova strateška dokumenta sadrže godišnje akcione planove u kojima su definisane aktivnosti sa nosiocima i rokovima kako bi se ispunile mjere radi postizanja opertivnih I strateških ciljeva. O realizaciji aktivnosti za prethodnu godinu, Ministarstvo svake godine informiše Vladu i donosi novi akcioni plan za narednu godinu.  Zajednički cilj je povećanje životnog standarda stanovništva i stvaranje drugačijeg pristupa turističkom razvoju koji se ne ograničava samo na osnovnu ponudu prisutnu duži niz godina, a koja podrazumijeva ponudu sunce-pijesak-more, tri “S” (Sun, Sand,Sea tokom ljetnjih mjeseci, odnosno tokom zime usluge koje podrazumjevaju skijanje i sa njim slične proizvode. Cjelogodišnji turistički proizvod sa postojećom tražnjom tokom 365 dana u godini je nešto čemu se teži i na tome predano radimo.

Koji su planovi za unapređenje infrastrukture i usluga u turističkim destinacijama Crne Gore kako bi se poboljšalo iskustvo turista?

U ovom dijelu značajnu ulogu ima čitav niz subjekata na lokalnom i nacionalnom nivou, jer pitanje infrastrukture je i pitanje putne infrastrukture, elektro i vodovodne mreže, ne manje nego pitanje izgradnje hotela koji nude lepezu dodatnih proizvoda, ili seoskih domaćinstava koja nude autentičan doživljaj i tradicionalnu hranu, te valorizacije skijališta.

Ministarstvo u skladu sa budžetskim mogućnostima realizuje aktivnosti na diverzifikaciji, i još važnije, kao i godinama unazad, priprema Program podsticajnih mjera u turizmu za 2024. godinu kroz koji ćemo podržati druge subjekte u kreiranju i diverzifikaciji turističkog proizvoda.

Takođe, apelujemo na sve subjekte koji su na neposredan ili posredan način uključeni u kreiranje boljih uslova za boravak turista u Crnoj Gori na bilo koji način da posvećeno i blagovremeno realizuju planirane aktivnosti, kako bi turisti u Crnoj Gori imali ugodan boravak koji će ih podstaći da se opet vrate ali i da našu destinaciju preporuče svojim prijateljima i poznanicima.

Svjedoci smo da Crna Gora nije dovoljno ulagala u reklamu kao što to rade zemlje iz okruženja. Koji su planovi Ministarstva turizma za privlačenje turista iz inostranstva i unapređenje turističke ponude Crne Gore? 

Promocija Crne Gore kao turističke destinacije je u nadležnosti prije svega Nacionalne turističke organizacije, a potom i lokalnih turističkih organizacija. Smatram da je veoma potrebno razmotriti drugačiji pristup, te ojačati ulogu privatnog sektora. Pored klasične promocije koja podrazumijeva nastupe na sajmovima, berzama i direktan kontakt sa potencijalnim gostima i organizatorima putovanja, promocija se realizuje i preko digitalnih kanala, kao i kroz organizovanje raznih posjeta novinara, turističkih agenata, infuensera i sl. turističkoj destinaciji, koji se na licu mjesta upoznaju sa potencijalima i ponudom i putem svojih kanala vrše dodatnu promociju.

Nažalost budžetska izdavajanja shodno važećim zakonima kojim su definisani namjena i iznos prikupljenih sredstava od boravišne takse, članskog doprinosa i turističke takse koji se koriste za finansiranje programa rada Nacionalne turističke organizacije se ne opredjeljuju u cjelini za aktivnosti NTO.

NTO CG je Zakonom o budžetu za 2023. godinu za sve aktivnosti opredijeljeno ukupno 3.014.394,36 € što je nedovoljno za kreiranje i sprovođenje efikasne marketing strategije destinacije. Neopredjeljivanje značajnijih sredstava ima za posljedicu ograničen obim aktivnosti. NTO CG je shodno međunarodnim istraživanjima među organizacijama u Evropi sa najnižim budžetom. Stoga smatramo neophodnim povećanje izdavanja za promociju destinacije, koja nije manje važna od diverzifikacije ponude.

Bez obzira na ovaj izazov, privlačenje turista iz inostranstva se aktivno i u granicama mogućeg realizuje kroz promotivne kanale NTO Crne Gore u saradnji sa LTO, Privrednom komorom i turističkom privredom. Ministarstvo nema u direktnoj nadležnosti promociju destinacije, ali ona se vrši kad god smo u prilici, na način što su naši predstavnici dio delegacija koj odlaze na sajmove, učestvuju u emisijama lokalnih medija i daju izjave i intervjue, učestvuju na raznim međunarodnim sastancima, i sl.

Podijeli ovaj članak