Odliv mozgova nije samo problem Zapadnog Balkana, već se sa njim suočavaju veće i razvijenije zemlje, ali je ključ u pronalaženju inovativnih rješenja kako bi se odlazak mladih spriječio. To je saopšteno na panelu “Njegovanje talenata, spriječavanje odliva: Osnaživanje mladih inovacija” u okviru Drugog EGS Adria Samita koji se održava u Tivtu.
Profesor Ernerst Vlačić priznao je da je i sam bio dio “odliva mozgova” problema sa kojim se mnoge zemlje danas suočavaju.
-Ali to nije slučaj samo u ovoj oblasti. Predavao sam širom svijeta, a sličan problem imaju čak i Italija, Španija, Portugalija, mislim, oni imaju odliv mozgova kao, ne verovatno kao mi intenziteta, ali oni imaju taj problem – rekao je Vlačić. Kazao je da se kroz društveno inovativna rješenja, može doži do spriječavanja odliva mozgova.
– Zašto im ne platimo godišnju avionsku kartu da se vrate i da sarađuju sa našim akademskim institucijama, start-apovima. I siguran sam da će svi ili skoro svi biti zadovoljni jednom avionskom kartom samo da bi se vratili i družili se sa našim akademcima. Mislim, ovo je jedno rešenje. Sjećam se da je Hrvatska prije 10 godina imala jedan program, mi smo to zvali “jedinstvo kroz znanje” gdje smo identifikovali najbolje ili one koji su spremni da se vrate. Ovo više nemamo, ali i dalje možemo da razmišljamo na istom nivou. Tako da ne gledam na odliv mozgova kao na tako veliki problem – ocijenio je Vlačić.
Tamara Srzentić, osnivačica Rebel Alliance, bivša ministarka javne uprave u Vladi Crne Gore, uporedila je odlazak mladih danas, sa periodom sa kraja 90-ih kada je i sama napustila Crnu Goru. Zemlju je, kako je rekla, napustila 1999. a živjela je u stanu bez garaže, nije postojao ni Skajp, a svoj mjesečni džeparac trošila je na telefonsku karticu, kako bi mogla da se čuje sa porodicom.
-Ali sada, nakon COVID-a stvarnost se promijenila i većina mojih sadašnjih predavača je prilagođena radu na daljinu. Većina mojih timova radi od kuće, tako da su se vremena promijenila. Ali kada me zamole, posebno mladi ljudi, da im dam smjernice ili podijelim svoje iskustvo, kažem im da rašire krila i krenu na put koji će im omogućiti da shvate šta žele i šta ih pokreće – rekla je Srzentić.
Rekla je i da je njen razlog za povratak u Crnu Goru, bila velika želja da doprinese domovini, ali kazala i da je jedan od njenih napora, da pomogne ljudima koji su napustili Crnu Goru.
Njena organizacija Rebel Alliance, kako je kazala, prilika je za ljude iz cijelog svijeta da dođu u naš region i daju svoj doprinos Vladama, a kroz povezivanje ljudi iz dijaspore.
-Namjerno strukturiramo mogućnosti i probleme na nivou grada, na saveznom nivou, u svim vladama na zapadnom Balkanu i na Jadranu, a onda uključujemo ljude, tako što ć́emo povezati njihove talente sa problemom koji treba da se riješi na terenu – navela je Srzentić.
Amina Hujdur kordinatorka programa Next Gen, Sustineri Partners and Women on Boards Adria kazala je da je postoje ekonomski i društveni izazovi, ali da ljudi ne odlaze zarad sjajnijeg sunca Španije, ili boljnih tehno žurki u Berlinu.
-Odlazimo zato što se osjećamo marginalizovano, i zato što se na mlade u ovom regionu, ne gleda kao na važne faktore. Zato se suočavamo sa posledicama i imamo visok nivo odliva mozgova. Tačno, važno je da ponudimo mogućnosti mladima da se vratie ali hajde kao prvo da im damo mogućnosti i razloge ne odlaze – rekla je Hujdur i dodala : Ne želimo da odlazimo ali ne želimo da se osjećamo isključeno i marginalizovano.
Dušan Kovačević, osnivač Exit grupe saglasan je da je odliv mozgova problem.
-Naravno, postoji mogućnost da se dođe uz podršku dijaspore, ali to je problem. To je veoma važno i ključno pitanje sa kojim se moramo pozabaviti. I jedna od prvih stvari da bismo se uhvatili u koštac sa tim, moramo dati nadu mladima. Moramo im dati konkretnu viziju. Zato što su posebno od 90-ih godina prošlog vijeka izgubili vjeru da mogu imati održivu budućnost u svojim zemljama – rekao je Kovačević.
Dodaje da političari i dalje ne pomažu da se ovaj narativ promijeni.
-Zato im moramo dati viziju. Prvo, treba da kreiramo ili osnažimo politike koje podržavaju omladinsko preduzetništvo i društveni aktivizam. I drugo, predložio bih da se mapiraju najbolji primjeri uspješnih priča mladih projekata, organizacija ili preduzeća. I ne samo da ih prikažemo kao uspješne priče, već da ih mobilišemo da stvore mrežu koja će podržati inicijative koje vode mladi. A onda sa vezom između vlade, akademske zajednice i poslovnog sektora, moramo stvoriti okruženje koje će podsticati kreativnost. I ovo je ključ, ovo je ključni trenutak – ocijenio je Kovačević.
Stava je i da promjene koje donosi tehnologija prevazilaze sve što smo mogli da zamislimo prije samo 10 ili 15 godina.
-Skandinavija je prije 100 godina bila jedan od najsiromašnijih regiona u Evropi. A onda su iskoristili četvrtu industrijsku revoluciju da naprave kvantni skok i sada su jedno od najrazvijenijih društava, ne u Evropi, već u cijelom svetu. Tako da definitivno možemo da učimo iz ovih primjera, i ja sam veoma optimističan – poručio je Kovačević.
Tekst, foto i video: Media biro
