Vremenske nepogode i ubrzane klimatske promjene redovno pogađaju poljoprivrednike, smanjujući prinose i prihode, što je Evropu 2022. koštalo više od 50 milijardi eura.
Vremenski fenomeni El Niño i La Niña utjecali su na proizvodnju soje u Latinskoj Americi, invazija na Ukrajinu poremetila je tržište žitarica, Indonezija je zabranila isporuku palminog ulja u Evropu, a klima na području Sredozemlja sve više podsjeća na pustinju.
Prije dva mjeseca 60 zvaničnika Evropske unije, stručnjaka za sigurnost hrane, predstavnika prehrambene industrije i nekoliko novinara okupilo se u Briselu kako bi dva dana raspravljali o ovom problemu kako bi Evropu na vrijeme pripremili za moguće izazove u nabavci hranom, piše Bloomberg.
U to vrijeme, nekoliko ulica dalje, nezadovoljni farmeri protestovali su protiv poljoprivredne politike EU.
“Očekujte haos”, upozorava Piotr Magnuzewski, znanstveni direktor Centra za sistemska rješenja iz Wrocława.
U protekle četiri godine nekoliko je klimatskih, ekonomskih, političkih i drugih šokova uzdrmalo način uzgoja, distribucije i konzumiranja hrane, podsjeća Bloomberg. Pandemija koronavirusa, ruska invazija na Ukrajinu i prekidi u saobraćaju na ključnim pomorskim rutama prekinuli su lance snabdijevanja i doveli do skoka cijena. Ekstremni i nestabilni vremenski uslovi redovno ometaju poljoprivredu.
Zbog svega toga zvaničnici se više ne pitaju kada bi mogla nastupiti prehrambena kriza, nego s koliko kriza mogu nositi odjednom.
Evropa je jedan od najvećih svjetskih dobavljača prehrambenih proizvoda, od žitarica i mliječnih proizvoda do svinjskog mesa i maslinovog ulja.
U prosjeku je 2021. samo 14 posto potrošnje evropskih domaćinstava odlazilo na hranu, u Nigeriji je taj postotak iznosio 60 posto, a u Egiptu 40 posto. Globalni indeks sigurnosti hrane redovno označava evropske zemlje kao najsigurnije na svijetu.
Ali postoje problemi. Vremenske i klimatske promjene redovito utiču na poljoprivrednike. Troškovi đubriva i energije potrebne za uzgoj usjeva i održavanje staklenika vrtoglavo su porasli od ruske invazije na Ukrajinu.
Stvari bi se mogle još više zakomplikovati 2025. Prema nekim scenarijima prehrambene krize o kojima govore zvaničnici iz Brisela, prikazuju i uznemirujuće scene, od pljačke trgovina do nereda i sukoba s policijom.
“Malo je vlada u Evropi spremno da upravlja budućim prehrambenim krizama”, tvrdi Chris Hegadorn, američki diplomata koji je organizovao radionicu.
“Posljednje tri godine živimo u krizi. Krize će dolaziti samo brže i teže”, tvrdi on i dodaje da treba učiniti više kako bi se spriječile teže posljedice, prenosi SEEbiz.
