Webpower Adria: Četvorodnevna radna nedjelja donosi benefite i za radnike i za poslodavce

Dodajte komentar

U Njemačkoj je od početka februara uvedena eksperimentalna četvorodnevna radna nedjelja za 45 firmi u trajanju od šest mjeseci, a tokom tog perioda mjeriće se produktivnost radnika. Zaposleni će primati dosadašnje plate bez obzira na smanjeno radno vrijeme. Cilj eksperimenta je da se provjeri da li su tačne tvrdnje sindikata da su ljudi koji manje rade ne samo srećniji i zdraviji, nego i produktivniji u svojim poslovima.

Međutim, ne moramo ići u Njemačku da bi vidjeli benefite skraćene radne sedmice. Komapanija Webpower Adria iz Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu, još od kraja 2021. godine primjenjuje četvorodnevnu radnu nedjelju. Njen vlasnik, Holanđanin Jan de Jong, kaže za naš portal  da ovakav princip rada donosi samo benefite – za zaposlene, kompaniju ali i klijente.

Koje su potencijalne koristi prelaska na četvorodnevnu radnu nedjelju kako za zaposlene, tako i za poslodavce?

U Webpower Adria smo uveli četvorodnevnu radnu nedjelju u septembru 2021. Bili smo inspirisani eksperimentima iz Islanda, gdje su testirali kraću radniu nedjelju u javnom sektoru. Rezultati su pokazali da su zaposleni bili sretniji, manje pod stresom i produktivniji. To je ono što smo željeli da postignemo i u Webpower Adria. Sada, gledajući unazad – uvođenje četvorodnevne radne sedmice  je vjerovatno najbolja odluka koju smo mogli donijeti. Osim što su naši članovi tima manje pod stresom i sretniji, primijetili smo brojne druge koristi, uključujući smanjenje bolovanja za 50%, povećanje broja prijava za nova radna mjesta za 100%. Dobijanje ovako velikog broja izvrsnih kandidata za otvorena radna mjesta omogućava nam da zaposlimo samo najbolje. Pored toga, postali smo konkurentniji poslodavac. Otkako je uvedena skraćena radna nedjelja, samo je jedan kolega dao otkaz u posljednje 2,5 godine. Mi smo kompanija koja radi potpuno na daljinu, 4 dana u nedjelji za punu platu. Ranije, finansijski snažnije kompanije pokušavale su da regrutuju naše osoblje – i često su bile uspješne. Jednostavno nismo se mogli takmičiti s njima po pitanju plata. Zato smo željeli da ponudimo nešto našem osoblju što te kompanije nisu bile spremne da ponude – a to nije bilo više novca, već više slobodnog vremena.

Iz vaše perspektive, koji su glavni izazovi ili nedostaci povezani s implementacijom kraće radne nedjelje?

Iako smo radili 4 dana u nedjelji, morali smo biti dostupni našim klijentima 5 dana u nedjelji. Prvi zadatak koji smo dali našem timu kad smo počeli s četvorodnevnom radnom nedjeljom bio je osmisliti sistem koji bi osigurao da smo dostupni našim klijentima od ponedjeljka do petka. Rješenje je bilo podijeliti naš tim u 3 grupe: ponedjeljak, srijedu i petak. Ako ste u “grupi za ponedjeljak”, to znači da vam je slobodan dan ponedjeljak cijeli mjesec. Isto važi i za druge grupe. Svaki mjesec rotiramo grupe, tako da “grupa od ponedjeljka” postaje “grupa za srijedu”, a “grupa za srijedu” postaje “grupa za petak”. Na ovaj način, uvijek smo dostupni 5 dana u nedjelji i svi mogu uživati u dugim vikendima.

Kako predviđate uticaj četvorodnevne radne nedjelje na produktivnost i generalno radnu kulturu?

U Webpower Adria primijetili smo povećanje produktivnosti kao rezultat rada od kuće u kombinaciji s radom 4 dana u nedjelji. Članovi našeg tima još uvijek mogu obaviti isti broj zadataka, ali u manje dana i manje sati. Radimo 8 sati dnevno, dakle 32 sata nedjelno. Rad s kolegama koji su sretniji i manje pod stresom može samo poboljšati radnu kulturu.

Postoje li specifične industrije ili sektori za koje smatrate da bi bolje odgovarali četvorodnevnoj radnoj nedjelji i zašto?

Prvo sam mislio da su poslovi u proizvodnji možda manje pogodni za kraću radnu nedjelju. Ali onda, kad sam detaljnije istraživao temu, shvatio sam da je još 1926. Henry Ford uveo 5-dnevnu radnu nedjelju. Tada su mu drugi industrijski lideri rekli da nikada neće biti moguće u samo 5 dana obaviti istu količinu posla koja se prije obavljala u 6 dana. Ali Henry Ford je ipak odlučio da uvede 5-dnevnu radnu nedjelju. Kao rezultat toga, privukao je najveće talente iz autoindustrije da rade za njega jer su radni uslovi bili puno bolji. I to je rezultiralo brzim rastom Forda i prestizanjem konkurencije. Na kraju, većina kompanija bi se složila da je njihovo osoblje njihova najvrednija imovina. Mnoge kompanije se žale da ne mogu pronaći dovoljno talenata. Vjerujem da kompanije iz svih industrija mogu imati koristi od manje radnog vremena.

Što se tiče politike i organizacijske strukture, koje mjere bi trebalo preduzeti kako bi se uspješno implementirala četvorodnevna radna nedjelja?

Vjerujem da je važno kada mjerimo performanse ljudi, da prestanemo da brojimo sate i više se skoncentrišemo na njihov stvarni učinak. Ovo zahtijeva uglavnom promjenu mentaliteta lidera u kompanijama. Dati ljudima više odgovornosti, više autonomije i dopustiti zaposlenima da preuzmu potpunu odgovornost za vlastite rezultate.

Kako kompamnije mogu osigurati da se radni zadaci zaposlenih učinkovito upravljaju i raspoređuju unutar užeg vremenskog okvira?

Kada razgovaram sa svojim kolegama, kažu mi da sada, kada radimo 4 dana u nedjelji, osjećaju se zauzetije nego prije. Vrijeme leti dok rade jer su zaista zauzeti dok rade. Način na koji bih to sažeo je da rad na 4 dana nedjeljno izbacuje lijenost iz vašeg radnog dana. Nema vremena za čitanje vijesti ili pregledavanje društvenih medija. Kad radimo, radimo naporno i kao rezultat toga dobijemo jedan dodatni slobodan dan. Ljudima nije problem naporno da rade, sve dok razumijemo zašto to radimo. Rad u skraćenoj radnoj nedjelji sjajan je način da motivišete ljude da naporno rade. Ljudi su takođe odmorniji zbog dodatnog slobodnog dana, a ovo sve zajedno su po mom mišljenju razlozi zbog kojih mnoge kompanije doživljavaju povećanje produktivnosti radeći manje sati. Veliki eksperiment s 4-dnevnom radnom nedjeljom sproveden je u Ujedinjenom Kraljevstvu, ne tako davno. Rezultati su pokazali da je 93% kompanija koje su učestvovale u ovom eksperimentu vidjelo da im se produktivnost zadržala na istom nivou ili su imali porast produktivnosti.

Koju ulogu mislite da tehnologija i rad na daljinu igraju u olakšavanju ili otežavanju usvajanja kraće radne nedjelje?

Poređenja radi, televizija je izmišljena otprilike u isto vrijeme kad je Henry Ford uveo 5-dnevnu radnu nedjelju. Tokom proteklih 100 godina vidjeli smo ogroman napredak u tehnologiji, što nas je učinilo mnogo učinkovitijima tokom vremena. Za nas, rad na daljinu štedi nam puno vremena. Više nema putovanja do kancelarije ili održavanja mnogih fizičkih sastanaka s klijentima. Umjesto da prelazimo grad s jednog sastanka s klijentima na drugi, mi smo sada samo nekoliko klikova udaljeni od sljedećeg video poziva. Mislim da ima smisla da se dio tog povećanja produktivnosti vraća zaposlenima.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *