Vlada pregovara sa domaćim bankama o emitovanju obveznica: Bankari nude kamatu od pet do sedam odsto

Dodajte komentar

Ponuda Erste banke je rok od tri godine sa kamatnom stopom od sedam odsto za državne obveznice; iz Zirat banke nude 6,5 odsto na tri godine, koliko nudi i Lovćen banka. Istu kamatu, ali na rok od pet godina ponudila je Adriatik banka, dok je Univerzal kapital dala dvije ponude – pet godina sa stopom od 7,5 odsto i tri godine sa kamatom od sedam odsto. Zapad banka je smanjila ponuđenu kamatu na šest odsto, a rok na pet godina, koliko nudi i NLB. Hipotekarna banka nudi kratkoročne hartije na rok od šest mjeseci i uz kamatnu stopu od 3,75 odsto

Vlada planira da se do kraja ove godine zaduži između 150 miliona i 200 miliona eura, najavio je ministar finansija Novica Vuković, ističući da očekuju da će uspjeti da pozajme te pare od domaćih banaka. Istakao je da su se sastali sa domaćim bankarima i da je njihov odziv bio zadovoljavajući.

– Izuzetna saradnja je postignuta, tako da ćemo u tom pravcu djelovati u ovoj iteraciji – kazao je Vuković.

Ponuda

Prema informacijama Pobjede, dio domaćih banaka bi kupovao obveznice sa kamatnom stopom između pet i sedam odsto i na period od tri do sedam godina.

Preciznije, ponuda Erste banke je rok od tri godine, sa kamatnom stopom od sedam odsto za državne obveznice; iz Zirat banke nude 6,5 odsto na tri godine, koliko nudi i Lovćen banka. Istu kamatu, ali na rok od pet godina, ponudila je Adriatik banka, dok je Univerzal kapital dala dvije ponude – pet godina sa stopom od 7,5 odsto i tri godine sa kamatom od sedam odsto. Zapad banka je smanjila ponuđenu kamatu na šest odsto, a rok na pet godina, koliko nudi i NLB.

Kratkoročne hartije

Hipotekarna banka nudi otkup blagajničkih zapisa na rok od šest mjeseci i uz kamatnu stopu od 3,75 odsto.

Vlade Mila Đukanovića, Igora Lukšića i Duška Markovića često su koristile blagajničke zapise za zaduženje. Prvi put nakon dva desetljeća Milojko Spajić, kao ministar finansija, vratio je 2021. kompletno dospjele državne zapise i nije se zaduživao kratkoročno, nakon što je pozajmio 750 miliona eura krajem 2020. godine.

Tu je praksu prekinuo tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je lani imao četiri aukcije državnih zapisa, vrijedne ukupno 60 miliona eura, sa kamatnom stopom od 3,18 do 3,97 odsto. Damjanović je ove godine imao dvije aukcije ovih hartija, dok je Spajićeva vlada početkom novembra ove godine na taj način pozajmila 20 miliona eura, a ovih je dana zakazala aukciju za 5. decembar, sa namjerom da pozajmi 50 miliona.

Obveznice

Crna Gora se od 2010. godine zadužuje uglavnom euroobveznicama na inostranom tržištu, u čiju kamatnu stopu je ugrađen euribor. Ta referentna kamata Centralne evropske banke donedavno je bila negativna, ali od izbijanja ukrajinskog rata počela je da raste jer je ECB na taj način suzbijala inflaciju.

Metoda se pokazala uspješnom, s tim što je šestomjesečni euribor dostigao 4,5 odsto.

Koliko je to nepovoljno, pokazuje zaduženje susjedne Srbije iz januara ove godine. Pozajmili su 750 miliona dolara na pet godina sa godišnjom kamatom od 6,25 odsto i milijardu dolara na deset godina sa kamatom od 6,5 odsto.

Da bi se obezbijedili od promjene kursa, odmah su cijelu sumu hedžovali, odnosno promijenili u eure i to sa promjenjivom kamatom od 2,9 odsto plus šestomjesečni euribor za petogodišnje, odnosno 3,1 odsto plus šestomjesečni euribor za desetogodišnje obveznice. Tada je šestomjesečni euribor bio 2,857 odsto, što znači da su im kamatne stope bile 5,757, odnosno 5,957 odsto. Sada su skočile na 7,5, odnosno 7,6 odsto.

Izvor: Pobjeda.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *