Banke u eurozoni i dalje su osjetljive na spoljne šokove, objavila je u srijedu Evroska centralna banka na predstavljanju svog polugodišnjeg pregleda finansijske stabilnosti.
“Slabi ekononomski izgledi zajedno s posljedicama visoke inflacije opterećuju sposobnost ljudi, kompanija i vlada da servisiraju svoj dug”, rekao je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos.
“Ključno je da ostanemo na oprezu dok ekonomija prelazi u okruženje viših kamatnih stopa u kombinaciji s rastućim nesigurnostima i geopolitičkim napetostima.”
Finansijske institucije imale su koristi od brzog rasta kamatnih stopa od jula2022. jer zarađuju novac od viših kamatnih stopa i same primaju kamate kada polažu novac kod ECB-a.
Međutim, banke u Njemačkoj, na primjer, imaju mnogo dugoročnih zajmova s relativno niskim kamatama u svojim knjigama, a potražnja za novim finansiranjem ima tendenciju pada posljednjih mjeseci. Na tržištima nekretnina zaokret u kamatnim stopama zaustavio je višegodišnji rast cijena, a viši troškovi finansiranja postaju teret za poslovne nekretnine.
Banke u eurozoni “vide dobitke profitabilnosti od rastućih kamatnih stopa, ali se suočavaju s problemima zbog viših troškova finansiranja, pogoršanja kvaliteta imovine i nižih obima kreditiranja”, izvijestio je ECB.
Sve u svemu, bankarski sistem eurozone je “u dobroj poziciji da izdrži ove rizike”.
Međutim, ECB vjeruje da bi nedavno povećane rezerve kapitala, na primjer za moguće zastoje na tržištima nekretnina, trebalo zadržati.
