Sve opipljiviji strah investitora od previsokih kamata

Dodajte komentar
Photo Credit: NYSE

Septembar je ponovo bio neprijateljski raspoložen na berzama, ovakvih padova na mjesečnom nivou ove godine nije bilo. Ovoga puta bi krivac prije svega mogla biti očekivanja da će kamatne stope ostati na visokim nivoima duže od željenog, pa su zato obveznice sve atraktivnije.

U proteklih mjesec dana elitni njujorški S&P 500 indeks pao je za skoro pet odsto, od čega u poslednjoj nedjelji za 0,7 odsto. U petak, nakon objavljivanja avgustovskog Indeksa potrošnje na ličnu potrošnju (PCE), činilo se da bi sedmica mogla da se završi sa tračkom optimizma, ali je početno kretanje bilo praćeno ponovo zaokretom nadole. Osnovni PCE indeks, koji je Fed-ova ključna mjera inflacije (otkida efekte energije i hrane), porastao je nešto manje od prognoze prošlog mjeseca – za samo 0,1 odsto u odnosu na mjesec i za 3,9 odsto na godišnjem nivou. odsto (bar za dobre dvije godine). To bi mogao biti signal centralnoj banci da je inflacija dovoljno umjerena i da dalje povećanje kamatnih stopa više nije potrebno. Ključna stopa fondova Fed-a trenutno je u rasponu između 5,25 i 5,50 odsto, najviša u posljednje 22 godine. U međuvremenu, ukupni bilans Fed-a je u stalnom padu, 941 milijardu dolara sa maksimuma u ​​aprilu od 8,9 biliona dolara.

Posle dva negativna meseca zaredom, investitori se nadaju da će berza ponovo porasti u oktobru. Istorija je poznata po mnogim burnim događajima (najpoznatiji je Crni ponedeljak, kada je Dau Džons 19. oktobra pao za 22,6 odsto, što je i dalje rekordni jednodnevni pad Volstrita), ali u prosjeku je to bio pozitivan mesec u istoriji. Između 1950. i 2021. širi S&P 400 je u oktobru dobio u prosjeku 0,9 odsto, dok je Dau Džons dobio 0,6 odsto. Neki pokazatelji mogu ukazivati na oporavak: CNN-ov indeks straha i pohlepe je već bio na teritoriji ekstremnog straha prije nekoliko dana (što često prati rast akcija), kao što je bila i posljednja anketa Američke asocijacije maloprodajnih investitora (AAII). U nedelji do 27. septembra, samo dobra četvrtina (27,8 odsto) privatnih investitora je bila bikovska (što znači da očekuju rast cijena akcija u narednih šest mjeseci), dok je, s druge strane, skoro 41 odsto bilo „medveđe“. „.takođe maksimum posle sredine maja.

Pesimizam investitora je rezultat više faktora, pošto su Fed-ova povećanja kamatnih stopa „pojela” sve strukture privrede, posebno sektor nekretnina. Trenutno u SAD ima smisla iznajmiti nekretninu nego kupiti. Stopa na 30 godina hipoteke je već porasla iznad 7,30 odsto, najviše od decembra 2000. Ali to znači, ako se inflacija ipak spusti na cilj od 2 odsto, mogli bismo se nadati skorom preokretu u monetarnoj politici Fed-a i prvom smanjenja kamatnih stopa, što bi tržištima dalo oduška. I u Evropi (izuzetak je bila Slovenija) u petak su dočekani uglavnom povoljni podaci o inflaciji. Inflacija (povećanje cijena hrane i dalje glavni doprinosi inflaciji) u eurozoni je u septembru pala na 4,3 odsto, dok je u Njemačkoj pala na 4,5 odsto, što je najniže od početka rata u Ukrajini. Kao rezultat toga, traženi prinos njemačke desetogodišnje obveznice skliznuo je na kraju nedjelje za čak 15 baznih poena, na 2,82 odsto.

Šta je sa cijenom najgledanije hartije od vrijednosti na svetu, američke desetogodišnje obveznice? U trećem kvartalu je značajno skliznuo, što znači da je traženi prinos sve veći. U posljednjoj nedjelji već je dostigao 4,68 odsto. To je najviši nivo od oktobra 2007. I što je možda još važnije, stvarni prinos (tj. prilagođen inflaciji) na 10-godišnje obveznice je takođe najviši u posljednjih više od 13 godina, od oko 2,20 odsto. Za postojeće vlasnike obveznica, pad njihove cijene je naravno loša vijest, ali za svakoga ko razmišlja o kupovini, obveznice izgledaju kao atraktivna opcija, iako neka velika imena (kao što je Lari Fink iz menadžera imovine BlackRock) misle da je to malo sačekajte. jer će prinos na 10-godišnje obveznice vjerovatno premašiti pet procenata. Međutim, čak i ako ste danas kupac ovog papira i držite ga do dospijeća, on daje solidan stvarni prinos, ali je istina da – ako govorimo o američkim trezorima – postoji i valutni rizik koji treba uzeti u obzir. Mogući pad dolara mogao bi brzo da uništi sav profit.

Izvor: SEEbiz

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *