Desetine miliona turista još se odmara na mediteranskim obalama, ali domaćini već uveliko svode prve rezultate ovogodišnje sezone, piše u Večernji list.
Praktično za sve važi što i za Hrvatsku, svi su na inflaciju odgovorili dizanjem cijena, a gostiju je nešto manje nego što se pretpostavljalo nakon optimističnih najava s početka godine.
Jadranski susjedi Italijani, recimo, računaju da će ljetno tromjesečje zaključiti s manjkom od 1,4 odsto noćenja u odnosu na lani. Stranci su u plusu od 3,6 odsto Uprkos minusima iz Rusije, Ukrajine i Njemačke. Za razliku, Amerikanci nisu iznevjerili, ali zato je manjak domaćih gostiju vidljiv duž obale.
Sve popularnija Albanija vjerovatno je jedina zemlja koja ima rast italijanskih turista. Inače, ta zemlja je rekordne 2019. imala 6,4 miliona stranih gostiju, a već 2022. 5,7 miliona i tamošnji domaćini očekuju novi rekord.
Susjedna Crna Gora, u kojoj su goste dočekale deset do 15 posto više cijene od lanjskih, nije te sreće. I tamo se očekivala rekordna godina s barem 2,6 miliona turista kokliko ih je bilo 2019. Crna Gora nije jedina kojoj izmiče rekordan broj gostiju.
Ali uz više cijene neke zemlje će ipak upisati rekordne prihode. Među njima je i Hrvatska, koja bi ovu godinu, s brojem gostiju i noćenja približnim 2019, trebalo da završi s dvije milijarde eura više nego te godine, kada je od stranih turista prihodovano 10,5 milijardi. Slično računaju i Francuzi.
Grčka ima druge brige. Nakon vrlo dobre predsezone i velikih nada u rekordnu 2023, tamošnje domaćine obeshrabrio je već jun s padom rezervacija iz Njemačke i sve ih manje vjeruje da ova godina Grčkoj može donijeti više od 31 milion dolazaka i 18,2 milijarde eura prihoda iz nikad bolje 2019.
Turska je u sedam mjeseci ugostila oko 27 miliona stranih turista i 16 odsto više nego lani (prihodi su za šest mjeseci rasli 27 odsto), ali branša je svjesna da dizanje cijene, kao odgovor na eskalaciju troškova, odvraća dio potencijalnih gostiju, piše Večernji list.
Večernji list
