Već godinama unazad slušamo objave kako imamo najveći ekonomski rast u Evropi, kako nama bruto domaći proizvod raste, kao i da u narednom periodu možemo očekivati stope rasta koje će biti među najvećim u regionu. Međutim, činjenica je da većina građana ne zna šta je to BDP, šta predstavlja, na šta ukazuje i kakav to efekat ima na njihov život.
U ekonomiji, BDP ili bruto domaći proizvod predstavlja ukupnu proizvodnju roba i usluga, ostvarenu u nacionalnoj ekonomiji bez obzira na vlasništvo, odnosno ukupno stvoren domaći dohodak. Tako da BDP nema nikakve veze s poboljšanjem ili pogoršanjem kvaliteta života stanovnika neke države ni kako se u toj zemlji živi.
Ovaj podatak uglavnom koriste političari kako bi nam ukazali na rast naše proizvodnje, jer je tako u teoriji i on nam pokazuje da li se razvijamo ili stagniramo, u kojim sektorima imamo bolji učinak nego ranije.
Međutim, ako malo zagrebemo ispod površne lako se može zaključiti da taj rast kod nas u Crnoj Gori, nije posljedica ekonomske aktivnosti, niti je pretjerano uticao na rast životnog standrada građana, već u najvećoj mjeri odraz rasta lične i državne potrošnje. Prevedeno na jezik koji razmiju svi građani, to znači da su porasle plate i penzije, ali i izvdvajanja iz budžeta u ovu svrhu. Rast plata i penzija nije uticao na rast životnog standarda građana, jer su rasle i cijene, odnosno inflacija, pa tako nam BDP ne može biti idikator kvaliteta života.
POTROŠNJA GRAĐANA I DRŽAVE ULJEPŠAVA STATISTIKU
Da potrošnja “pumpa” BDP pokazuju i posljednji podaci Monstata. Bruto domaći proizvod porastao je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle godine za 6,1 odsto i to upravo najviše zahvaljujući rastu potrošnje domaćinstava. Ona je u ovom kvartalu iznosila 1,09 milijardi eura i za 207 miliona ili za 23 odsto je bila veća nego u istom periodu lani. Tako je Crna Gora odmah posle Islanda kada su u pitanju evropske zemlje, ali to ne znači da je naša ekonomija bolja nego recimo Njemačka, koja u prvom kvartalu ove godine bila u recesiji, odnosno koja je zbog pada potrošnje domaćinstava za prva tri mjesaca zabilježila negativne stope rasta.
Analiza potrošnje pokazuje da je do rasta najviše došlo zbog povećanja plata i ostalih primanja građana. No, nešto veća potrošnja rezultat je i većeg broja turista koji je u prva tri mjeseca zabilježen u Crnoj Gori, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da je došlo do povećanja broja stranaca sa privremenim boravkom, naročito iz Rusije i Ukrajine.
Nisu samo trošili građani već je i potrošnja države značano veća u odnosu na prošlu godinu. U prva tri mjeseca državna potrošnja porasla je sa 232 na 259 miliona ili za 11,6 odsto.
Podaci Eurostata pokazuju da je BDP po glavi stanovniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori 47 odsto prosjeka Evropske unije. Od zemalja članica EU, najveći BDP po stanovniku zabilježen je u Luksemburgu i on je dva i po puta iznad prosjeka EU, dok se
Bugarska nalazi na najnižem nivou. Među zemljama regiona Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku i on je oko 70 odsto prosjeka EU, dok se Crna Gora nalazi na drugom mjestu. Iza nas su Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija.
BEZ INVESTICIJA NEMA REALNOG RASTA BDP-A
Nakon završetka auto-puta i velikih hotelskih kompleksa, gotovo da posljednijih godina nije bilo nekog većeg investicionog projekta koji bi generisao rast. Ipak, Crnoj Gori se za ovu godinu prognoziraju stope rasta, koje će biti među najvećim u regionu, a prošle godinu smo bili na vrhu tabele među evropskim zemljama. Tako da naš rast bez razvoja ne predstavlja ništa, jer ne generiše ni proizvodnju, ni radna mjesta, a što znači da građani ne mogu očekivati ni bolji život, ni veći standard.
Da je to stvarno tako, potvrđuju izvještaji međunarodnih finansijskih institucija. Svjetska banka je u svom poslednjom izvještaju objavila da će Crnoj Gori sa ovim stopama rasta trebati gotovo 40 godina do evropskog životnog standarada, te da su uprkos rastu BDP-a za većinu građana su poboljšanja na planu životnog standarda ostala skromna.
NE MOŽE SE ŽIVJETI SAMO OD TURIZMA
Takođe, treba pomenuti i da se crnogorski BDP zasniva uslugama, dominantno na turizmu. To nije dobro iz više razloga. Prvi je da ekonomija jedne zemje ne smije da se zasniva samo na jednom sektoru, jer ne ostavlja prostor za menevar u slučaju ekstrenih faktora, kojima je Crne Gora izuzetno izložena. Da je to stvano tako, vidjeli smo tokom pandemije korona virusa kada je Crna Gora zaključala granice, pa smo imali pad ekonomije jer nije bilo ni turista ni sezone, a to je za posljedicu imalo i pad prihoda.
Drugi drugi problem, koji je posljedica rasta turizma, jeste degradacija životne sredine i klimatske promjene ― degradacija životne sredine je dovela do zagađenja plaža i prirodnih ljepota, što je ugrožava tražnju, jer turisti danas traže netaknutu prirodu, čisto more i plaže bez smeća. To traži bolje i pametnije strategija upravljanja otpadom, što kod nas nije slučaj, je turističke destinacije generišu do tri puta više otpada po glavi stanovnika od državnog prosjeka. Podatak koji takođe treba da nas zabrnine je to da je daleko je najveća količina plastičnog otpada po glavi stanovnika koja iz Crne Gore dospijeva u Sredozemno more.
A to sve ima još jedan negativan efekat, a to je da je rast potrošnje, odnosno rast zarada u Crnoj Gori koja je uvozno zavisna zemlja, znači rast uvoza. Što znači da većina našeg novca ide ekonomija iz kojih najviše kupujemo. Tako da na rast BDP utiče i rast uvoza, a od toga Crna Gora i domaća ekonomija nemaju nikakve koristi, jer sav naš novac ide u strane države.
Zaključak koji se može donijeti jeste da nam BDP može samo biti indikator o tome da li nam raste proizvodnja i u kojim sektorima, a ujedno i upozorenje na šta bi trebalo obratiti pažnju. Tako da nam ne govori ništa o najvažnijim stvrarima u jednoj zemlji, ako što je standarda građanu ili o životnoj sredini, zdravstvenoj njezi, niti kakvo je stanje u državi.
(Bankar.me)
