Kreatori politika trebalo bi da se fokusiraju na očuvanje otpornosti banaka kako bi se ojačala makroprudencijalna stabilnost u vrijeme ekonomske neizvjesnosti. To bi osiguralo dovoljno kapitalnih rezervi u slučaju da se gubici široko rasprostane, tvrdi potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos.
Evropske banke su u prilično dobrom stanju. Uprkos pandemiji i ratu u Ukrajini, poboljšale su svoju profitabilnost i kvalitet imovine. Bile bi dovoljno jake da izdrže ozbiljan ekonomski pad, što pokazuju rezultati stres testa za ovu godinu koji je Evropska centralna banka (ECB) sprovela u koordinaciji sa Evropskim bankarskim autoritetom (EBA). Test podrazumijeva scenario sa visokom i trajnom inflacijom, višim kamatnim stopama i teškom ekonomskom recesijom. Čak i pod ovim nepovoljnim uslovima, većina banaka nastavlja da ispunjava svoje minimalne kapitalne zahtjeve. Stres test takođe pruža širi uvid u cijeli finansijski sistem. Trebalo bi detaljnije sagledati ključne rizike sa kojima se banke suočavaju kada kamatne stope rastu i izvući prave zaključke za makroprudencijalnu politiku.
Ali prvo, uvod: vježba je testirala bilanse banaka na osnovu dva scenarija. Osnovni scenario koristi makroekonomske projekcije stručnjaka iz Eurosistema iz decembra 2022. za eurozonu. Nepovoljni scenario predviđa pogoršanje geopolitičkih tenzija koje dovode do stagflacije i rasta kamatnih stopa, te produženi period niskog rasta (grafikon, tabela a). Dakle, koliko je dobro pripremljen bankarski sektor za šok ove vrste?
Izvori: ESRB scenario, podnesci na stres testovima širom EU, Eurostat, Statistical Data Warehouse i ECB izračuni.
Napomene: U panelu a) HICP je skraćenica za Harmonizovani indeks potrošačkih cijena. U panelu b) neto prihod od kamata skalira se prema ukupnoj aktivi, a neto prihod od trgovanja prema iznosima izloženosti riziku. Svi indikatori su ponderisani iznosima izloženosti riziku.
Osnovni scenario: Banke su relativno jake
Bilansi banaka su na početku stres testa 2023. bili u mnogo boljem stanju nego dvije godine ranije. Do kraja 2022. godine, banke su poboljšale kvalitet svoje aktive i povećale profit u odnosu na 2020. godinu (gafikon 1, tabela b). Uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu i krizi u snabdijevanju robama, oni su izvijestili da je finansijska pozicija njihovih kupaca – i domaćinstava i preduzeća – bila jača. Koeficijent nekvalitetnih kredita banaka pao je sa 2,7% u 2020. na 1,7% u 2022. godini, a u istom periodu su zabilježile povećanje neto prihoda od kamata.
Prema osnovnom scenariju, ovaj pozitivan trend se nastavlja. Neto prihod od kamata dalje raste kako tržišne stope rastu i inflacija postepeno opada. Banke koje vide bržu promjenu cijena svoje imovine i koje su manje zavisne od tržišnog finansiranja – zarađuju više. Gubici kreditnog rizika rastu umjerenim tempom. Sve u svemu, obični vlasnički kapital prvog reda (CET1) bankarskog sektora, najvišeg kvaliteta kapitala, povećava se za približno 160 milijardi eura prema osnovnom scenariju. Većina banaka lako ispunjava postojeće kapitalne zahtjeve. Mogle bi čak i da ojačaju svoje kapitalne pozicije.
Neke banke podložne ozbiljnom šoku
Slika je sumornija u nepovoljnom scenariju. Inflacija je i dalje visoka i uporna, tržišta nekretnina se pogoršavaju i a tenzije se odražavaju na državnim obveznicama i finansijskim tržištima. Odnos CET1 banaka pod stresom u ovom scenariju opada za 478 baznih poena.
U nepovoljnom scenariju, banke koje čine 60% aktive uključene su u stres test. One padaju ispod nivoa maksimalnog iznosa za distribuciju (MDA) – nivoa kapitalnih zahtjeva i zaštitnih sredstava koje banke moraju dostići kako bi izbjegle ograničenja na isplatu dividende. Ako se njihovi koeficijenti kapitala približe ovom pragu ili ga pređu, banke bi mogle početi prociklično da smanjuju svoje zajmove. Na nivou banaka, čini se da su kršenja povezana sa niskim donjim nivoom kapitala banaka ili sa nesposobnošću da banke generišu neto prihod u nepovoljnom scenariju. Ali obim je različit. U nekim zemljama, banke koje padaju ispod nivoa MDA predstavljaju samo 2% aktive pokrivene stres testom. U drugim zemljama, sve testirane banke bile bi ispod MDA praga.
Neke banke su izgledale bolje od drugih u nepovoljnom scenariju zbog nekoliko faktora koji su ključni za prevladavanje teškog, neočekivanog šoka. Na primjer: njihov kapacitet da generišu prihod, koji zavisi od upravljanja njihovom imovinom i obavezama, te strukturi promjene cijena; njihovo manje oslanjanje na velike investicije, koje su skuplje u stresnom scenariju; njihova troškovna efikasnost koja igra važnu ulogu u ublažavanju negativnih efekata inflatornog okruženja projektovanog u nepovoljnom scenariju; i, konačno, njihove strategije zaštite od rizika kamata i kreditnog raspona koje su postale efikasnije od posljednjeg stres testa.
Takođe smo prvi put procijenili potencijalne gubitke koje bi banke mogle imati na svojim obveznicama knjiženim po amortizovanoj vrijednosti.
Ti gubici bi se materijalizovali samo u ekstremnim okolnostima – na primjer, ako bi banke bile prisiljene da likvidiraju ove udjele. Podaci pružaju neke uvide u to kako se ekonomska vrijednost kapitala banaka razvija prema nepovoljnom scenariju EBA za tržišni rizik.
Sve u svemu, vježba daje ohrabrujuću sliku. U februaru 2023. godine, nerealizovani gubici testiranih banaka bili su mali u odnosu na konkurentske banke na globalnom nivou. Dodatni gubici nastali po ovim portfeljima u nepovoljnom scenariju su takođe bili ograničeni. Takvi gubici bi bili uglavnom uzrokovani povećanjem kreditnih razlika, budući da se banke više štite od povećanja kamatnih stopa.
Očuvanje otpornosti makroprudencijalnim baferima
Dakle, kako će ovi rezultati uticati na našu makroprudencijalnu politiku?
Prema osnovnom scenariju, većina banaka ostaje profitabilna i akumulira kapital. Sve banke ispunjavaju svoje minimalne i kapitalne zahtjeve Stuba 2 (Tier 2), a nijedna banka ne prešla svoj MDA prag. U tom kontekstu, makroprudencijalna politika treba da se fokusira na očuvanje otpornosti bankarskog sektora.
Treba da osiguramo da se postojeći makroprudencijalni kapitalni tampon ne napušta. Ciljana povećanja kapitalnih rezervi se i dalje mogu razmatrati u određenim zemljama koje imaju ranjivosti sistema, sve dok rizik od procikličnosti ostaje nizak.
Zaključak da bi bankarski sektori nekih zemalja doživjeli materijalno rasprostranjene gubitke ukoliko bi se negativan scenario ostvario, daje posebne informacije ovim raspravama. Iz perspektive finansijske stabilnosti, kapital ne bi trebalo da izlazi iz sistema, a banke treba da zadrže hrabar pristup isplatama dividendi.
Ako bi se negativan scenario ostvario, kakav bi trebalo da bude odgovor naše makroprudencijalne politike? Oslobađanje rezervi iz tampona bi bilo opravdano ako dođe do velikih gubitaka i ako dođe do sužavanja ponude kredita zbog kapitalnih ograničenja. Tampon koji je stvoren nakon pandemije mogao bi biti iskorišten, što bi pomoglo bankama da apsorbuju gubitke, a da pritom i dalje pružaju ključne usluge privredi.
Sve u svemu, stres test potvrđuje da bi evropske banke mogle izdržati ozbiljan ekonomski pad. Međutim, kako je ovo supervizorski stres test, koji pretpostavlja da bilansi banaka učesnica ostaju konstantni, ne razmatra se kako bi banke mogle reagovati na nepovoljni scenario, kao što je smanjenje kreditiranja. Ovakvu mogućnost ECB će razmotriti u okviru narednog makroprudencijalnog stres testa, čiji će rezultati biti objavljeni na jesen.
Izvor: ECB/Luis de Guindos, Potpredsjednik Evropske centralne banke
Prevod: Bankar.me
