CBCG: Banke nisu zainteresovane za direktan platni promet sa Srbijom

Dodajte komentar

Nijedna kreditna institucija u Crnoj Gori nije izrazila zainteresovanost da se priključi kliringu međunarodnih plaćanja u devizama, kazali su “Danu” iz Centralne banke (CBCG) odgovarajući na pitanje zašto i dalje nema direktnog platnog prometa sa Srbijom.

– CBCG nema mandat da utiče na komercijalne poslove i uslove banaka i ne može obavezati kreditne institucije koji će platni sistem koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija sa finansijskim institucijama u Srbiji ili bilo kojoj drugoj zemlji, osim u slučaju kada se radi o aktivnostima koje bi imale direktan uticaj na finansijsku stabilnost, što ovdje nije slučaj – naveli su iz Direkcije za komunikacije CBCG.

Pitanje uspostavljanja direktnog platnog prometa između Crne Gore i Republike Srbije aktuelno je već deceniju i po, a komunikacija sa Narodnom bankom Srbije (NBS) o ovom pitanju, kako su naveli, nije ni prekidana.

– Naime, još 13. 9. 2007. godine guverneri centralnih banaka Crne Gore, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine zaključili su bilateralne sporazume o kliringu međunarodnih plaćanja, sa ciljem da se uspostavi regionalni multilateralni kliring na teritoriji ovih država. Za operatera sistema, odnosno procesora, ovlašćena je Narodna banka Srbije. Što se tiče ovog platnog sistema, od 2007. godine do danas koristi ga 13 od 21 kreditne institucije u Republici Srbiji i šest od 23 kreditne institucije u Bosni i Hercegovini – precizirali su iz CBCG.

Istakli su da su svi preduslovi za operacionalizaciju ovog platnog sistema već uspostavljeni.

– Neophodna infrastruktura je obezbijeđena od potpisivanja sporazuma, odnosno od 2008. godine. Naime, sa tehničkog, operativno-funkcionalnog aspekta, aranžman je testiran poslije potpisivanja sporazuma, a za samu implementaciju je potrebno da neka od kreditnih institucija u Crnoj Gori pokaže zainteresovanost i podnese zahtjev za zaključenje ugovora o učešću u kliringu – kazali su iz CBCG.

Podvukli su da kreditne institucije za sada nisu pokazale zainteresovanost za pristupanje kliringu međunarodnih plaćanja sa Republikom Srbijom i BiH. Jedna nesistemska kreditna institucija je krajem 2022. godine tražila dodatne informacije bez daljih aktivnosti.

– Razlozi koje su kreditne institucije navele su raznovrsni i direktno su u vezi sa njihovim poslovnim modelima i strateškim pozicijama po pitanju međunarodnih platnih transakcija sa regionom. Tako su pojedine institucije navele da pravnim licima već nude povlašćene tarife za prekogranična plaćanja, druge kreditne institucije su navele da već imaju uniformnu tarifu za region u okviru bankarske grupe kojoj pripadaju, dok za klijente izvan grupe imaju dogovorene povlašćene tarife. Neke kreditne institucije koje u okviru grupe imaju svoje članice u Srbiji i imaju sporazume sa članicama grupe u Srbiji o procesuiranju platnih naloga prema Srbiji, navele su da imaju izuzetno povoljnu klauzulu za klijente, gdje se ne naplaćuju troškovi korespondenta, a cjelokupan iznos se prosljeđuje banci korisnika. Konačno, neke od kreditnih institucija imaju mali broj transakcija sa Republikom Srbijom, što im ne opravdava troškove povećanja kompleksnosti sitema, imajući u vidu zahtjeve implementacije i raspoloživost internih resursa. Neke kreditne institucije imaju strateški stav da put ka optimalnom modelu treba tražiti u okviru postojećih strateških inicijativa za unapređenje prekograničnih plaćanja koje uključuju sve zemlje Zapadnog Balkana, kao i u kontekstu potencijala koji donosi evropska perspektiva zemalja regiona. Prema njima, to bi bio model koji će obezbijediti savremen i efikasan platni promet i dodatnu vrijednost za tržišne učesnike i korisnike platnih usluga – naveli su iz CBCG.

Na pitanje šta bi banke, a šta klijenti dobili, a šta izgubili uspostavljanjem platnog prometa sa Srbijom, iz CBCG su kazali da bi klijenti imali još jedan platni sistem na raspolaganju za realizaciju međunarodnih platnih transakcija, odnosno kreditne institucije bi imale još jedan platni sistem za međunarodna plaćanja sa Srbijom i BiH u ponudi.

– Da li bi bio jeftiniji ili skuplji od onog koji sada SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) obezbjeđuje, nemoguće je procijeniti u kontekstu Crne Gore s obzirom na to da nijedna banka za sada nije zainteresovana za korištenje ovog sistema. Upravo smo sličnu analizu uticaja na sniženje troškova za krajnje korisnike korištenjem ovog sistema u odnosu na izvršavanje platnih transakcija putem SWIFT-a tražili od NBS-a i CBBiH-a, međutim, nijesmo upoznati da je takva analiza urađena. Pretpostavka o nekorištenju ovog sistema zbog potencijalnog gubitka velikih prihoda banaka po osnovu naknada i kartelskog ponašanja banaka po ovom osnovu je neodrživa, isto kao i konstatacije da nema troškova za krajnjeg korisnika ovog sistema. Ukupno obračunate naknade po osnovu međunarodnog platnog prometa sa Srbijom u 2021. godini bile 2,5 miliona eura, od čega je šest banaka prihodovalo manje od 100 000 eura – kazali su iz CBCG.

U prilog neodrživosti ovog argumenta, kako su naveli, najbolje govori činjenica da su sve kreditne institucije u Crnoj Gori jako zainteresovane za što skoriji ulazak Crne Gore u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) koje će omogućiti da potrošači, poslovni subjekti i tijela izvršne vlasti mogu uplaćivati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uslovima, pravima i obavezama, kao u zemljama Evropske unije, nezavisno od njihove lokacije.

– Takođe, skrećemo pažnju na primjenu projekta pod pokroviteljstvom Berlinskog procesa, koji se odnosi na kreiranje multilateralnog aranžmana povezivanja centralnih banaka Zapadnog Balkana sa TARGET Instant Payment Settlementom (TIPS) ECB-a, kao i da je to verifikovala i analiza svih raspoloživih scenarija povezivanja platnih sistema zemalja Zapadnog Balkana koju je Svjetska banka uradila u martu 2022. godine. Eksperti Svjetske banke (SB) i centralnih banaka regiona zaključili su da multilateralni aranžman povezivanja TIPS-a je ubjedljivo najoptimalniji scenario koji je efikasniji od scenarija povezivanja sa klirinškim sistemom NBS-a i od kreiranja novih regionalnih infrastruktura ili bilateralnog RTGS povezivanja. TIPS je nova usluga tržišne infrastrukture koju je eurosistem pokrenuo u novembru 2018, a koja omogućava pružaocima platnih usluga da ponude transfere novca svojim klijentima u realnom vremenu, non-stop, svakog dana u godini. To znači da, zahvaljujući TIPS-u, pojedinci i firme mogu međusobno prenositi novac u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na radno vrijeme njihove lokalne banke. To bi u konkretnom slučaju za Crnu Goru značilo znatno smanjenje troškova učesnicima u platnom prometu uz 24-časovnu raspoloživost za međunarodne platne transakcije ne samo sa Srbijom već i sa zemljama Zapadnog Balkana i članicama EU. ECB smatra da je za realizaciju ove ideje neophodno da zemlje Zapadnog Balkana pristupe jedinstvenom tržištu plaćanja u eurima SEPA – pojasnili su iz CBCG.

Shodno tome, CBCG je tokom protekle dvije godine, prva zemlja EU kandidat koja je u potpunosti usaglasila svoju regulativu u oblasti platnog prometa sa regulativom EU, dok će potpuna usklađenost i sa uslovima SEPA biti obezbijeđena do prvog kvartala 2024. godine.

– Međutim, osim regulative iz oblasti platnog prometa i nadzora kreditnih institucija, postoji čitav niz drugih zakonskih akata, poput Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, poreskih zakona, i drugih akata koji se moraju uskladiti sa zahtjevima SEPA, a koji su u nadležnosti Vlade. Koordinisana izmjena zakona je neophodan uslov za zaokruživanje ovog procesa, koji će prvenstveno zavisiti od sinhronizovanog rada Vlade Crne Gore i CBCG. Inicijativa za pristupanje Crne Gore u SEPA, stavljena je na listu prioriteta sa ciljem da Crna Gora postane punopravni član do kraja 2024. godine – zaključili su iz CBCG.

Za dvije godine institucije uzele 4,2 miliona

Već godinama se iz nekompetentnih izvora može čuti proizvoljno tumačenje da bi se uspostavljanjem kliringa međunarodnih plaćanja sa Republikom Srbijom, privredi Crne Gore uštedjelo više od 10 miliona eura godišnje, kazali su iz CBCG. Radi dobijanja preciznih podataka, CBCG je u oktobru 2022. uradila analizu obračunatih naknada po osnovu platnog prometa sa Republikom Srbijom, koje ukazuju na neutemeljenost ovih procjena.

– Ukupna vrijednost poslatih i primljenih međunarodnih platnih transakcija prema Srbiji i iz Srbije iznosi 998,2 miliona eura u 2020. godini, odnosno 1,48 milijardi eura u 2021. godini. Kreditne institucije su prihodovale od naknada po osnovu poslatih i primljenih međunarodnih platnih transakcija prema Srbiji i iz Srbije 1,7 miliona eura u 2020. godini, odnosno 2,48 miliona eura u 2021. godini. To znači da su po ovom osnovu kreditne institucije prihodovale 0,17 odsto ukupne vrijednosti transakcija, od čega šest od 11 kreditnih institucija je po ovom osnovu prihodovalo manje od 100.000 eura godišnje. Samim tim postaje jasnije da se ne može govoriti o sistemskim uštedama za privredu i fizička lica. S druge strane, postaje očiglednije zašto su se neke kreditne institucije izjasnile da sa stanovišta visine troškova u odnosu na nivo prihoda po ovom osnovu ne nalaze komercijalni razlog za uspostavljanje ovog sistema – naveli su iz CBCG.

Sve više korenspondenata

Platni promet sa Srbijom se obavlja na isti način i pod istim uslovima kao i sa svakom drugom zemljom – preko korespondentskih banaka. Za razmjenu poruka koristi se SWIFT mreža.

– Međunarodne platne transakcije sa Srbijom se u većini slučajeva obavljaju preko korespondentskih banaka iz NJemačke, mada u posljednje vrijeme raste broj korespondentskih banaka i iz drugih zemalja EU. Ukoliko se platne transakcije izvršavaju preko banaka iz iste grupacije ili sa korespondentskom bankom sa kojom je odrađena razmjena ključeva (RMA), one se realizuju istog dana i uz niže troškove. U suprotnom, realizacija ovih platnih transakcija je uglavnom u periodu T0 (isti dan) do T2 (drugi dan od dana uplate), pri čemu postoji razlika u naknadama ukoliko se želi izvršiti realizacija istog dana. Naknade za međunarodna plaćanja se nalaze na sajtovima kreditnih institucija i na sajtu CBCG i variraju od jedne kreditne institucije do druge – pojasnili su iz CBCG.

Izvor: Dan.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *