Planovi o doprinosima za PIO da prođu duboku analizu

Dodajte komentar

Najavljena mogućnost smanjenja ili ukidanja doprinosa za PIO, o kojoj je nedavno u emisiji Okvir govorio lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić, mora proći duboku analizu, jer je u pitanju istorijska reforma za koju je neophodan nacionalni konsenzus. To je samo jedna od poruka iz emisije “Okvir”.

I dok ekonomski analitičar Predrag Drecun pozdravlja namjeru sveobuhvatne reforme penzionog sistema, u Vladi i Svjetskoj banci oprezni su u ocjeni ideje.

“Idemo na tu hipotezu da će da se ukinu doprinosi, tu će nam trebati skoro 150 miliona u budžetu. Ako uzmemo da je Fond PIO za sljedeću fodinu projektovan na preko 500 miliona, tu vidim rupu od dodatnih 300 miliona, a ako do kraja godine prosječna zarada skoči na 700 eura, to vuče i povećanje i usklađivanje penzija i socijale koji će biti preko 15 odsto”, rekao je u “Okviru” Ilija Vukčević, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

“Novac za penzije postoji u sistemu, kod Spajića samo vidim želju da se on drugačije vrti. Ako maknemo doprinose, taj novac će ostati, neće otići iz sistema. Naći će se neki novi model”, smatra Predrag Drecun.

Vukčević je ocijenio da je stanje državnog budžeta pozitivno, te izvještaji Ministarstva finansija govore su prihodi veći za 325 miliona nego u isto vrijeme prošle godine, što je preko 30 odsto više.

“Najvažnije je da je suficit 113 miliona. Prvi put u posljednjih deset godina da je toliki suficit za prvih pet mjeseci godine”, rekao je on za TVCG.

Za kineski put čista zarada je 24 miliona eura, što je, kako kaže Vukčević, pozitivan rezultat hedžinga.

Drecun ističe da je više faktora koji utiču na naplatu javnih prihoda.

“Crnoj Gori nestostaje strategija razvoja, ne bih se mnogo bavio produktivnošću rada, danas imamo robote, mnoge arhitekte srednjeg nivoa gube posao, ostaju psolovi samo za vrhunske… Znanje stvara vrijednost, tu kaskamo, ne vršimo edukaciju stanovništva. Dokle god se vlada ne pozabavi eliminacijom spoljno-trgovinskom deficita, imaćemo ove probleme”, kaže on, između ostalog.

Ekonomista Svjetske banke, Milan Lakićević, ocjenjuje da Crnoj Gori ne treba strategija razvoja, koju već ima.

“Primijetili smo da je u Crnoj Gori rast produktivnosti gotovo stagnantan u prethodnoj deceniji. Kratkoročni efekti su se djelimično reflektovali u sektoru građevinarstva… Crna Gora je dosta osjetljiva na šokove iz spoljnoj okruženja, ali može da ojačava unutrašnje mehanizme, i te mehanizme predlažemo kroz novu strategiju”, istakao je Lakićević.

Svjetska banka je, dodaje, turizmu posvetila posebnu pažnju. Takođe, ocjena je da treba stvoriti optimalno okruženje za razvoj privatnog sektora, što će kasnije dovesti i do stranih investicija.

“Na taj način ćemo postići jači ekonomki rast. Za Crnu Goru je važno i stvoriti nejednakost prilika, oko 36 odsto nejednakosti dohotka se objašnjavaju faktorima na koje ljudi ne mogu da utiču – na primjer mjesto rođenja, pol…”, kazao je Lakićević u “Okviru”

Darko Stojanović, državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kazao je da je po podacima iz maja 2023. za penzije izdvojeno nešto preko 43 miliona.

“Nekom reformom potrebno je da se Dond osnaži i da bude likvidan,  da se od svih prihoda isplaćuju penzije, bez potrebe da se dodaju sredstva”, rekao je Stojanović.

Nada se da će 44. administracija dati akcenat na tu problematiku.

“Stabilno finansiranje Fonda i funkcionisanje tog sistema jedan je od prioriteta za svaku državu”, poručio je Stojanović.

RTCG

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *