Sjedinjene Američke Države na korak su do tehničkog bankrota. Ministarka finansija Janet Yellen prije nekoliko dana je izjavila da bi SAD moglo ponestati novca za plaćanje računa – a time i duga – već 1. juna.
Na prvi pogled to izgleda kao dramatična vijest, ali tema se provlači gotovo iz godine u godinu, sve dok američki Kongres ponovno ne podigne limit do kojeg se država može zadužiti.
Američko ministarstvo finansija početkom godine došlo je do plafona zaduživanja od frapantnih 31,4 biliona dolara. Ako Kongres ne sine ograničenje zaduženja ili ga ne podigne, SAD bi mogle da zakasnie u plaćanju kamata i glavnica obveznica, jednog od osnova globalnog finansijskog poretka i, kako mnogi smatraju, jedne od najsigurnijih mogućih investicija.
U Vašingtonu je u toku još jedan stranački obračun oko toga treba li podići gornju granicu duga, dok republikanci u Kongresu traže ustupke od demokrata u zamjenu za svoje glasove. Predsjednik Joe Biden 9. maja će se sastati s predsjednikom Predstavničkog doma američkog Kongresa, republikancem Kevinom McCarthyjem, vođom demokratske većine u Senatu Chuckom Schumerom i čelnikom republikanske manjine u Senatu Mitchom McConnellom kako bi razgovarali o podizanju limita za zaduživanje države. Specifičnost trenutka je da Kongres s jako tankom većinom kontrolišu republikanci, pa se možda neće složiti s demokratama i predsjednikom Bidenom, iako svi relevantni analitičari očekuju da će dogovor biti postignut.
Što ako republikanci ne podrže Bidena? Tokom prethodnih zastoja u podizanju granice duga ponuđeno je nekoliko kreativnih, ali neprovjerenih rješenja. Bijeloj kući je na raspolaganju poziv na 14. amandman, kao što je to predložila još 2011. administracija bivšeg predsjednika Billa Clintona. U tom amandmanu navodi se da “valjanost javnog duga Sjedinjenih Država … neće biti dovedena u pitanje”.
Argument u korist pozivanja na 14. amandman je taj da se ograničenje duga i dug potrošnje i poreza, uključeni u budžet, jasno međusobno suprotstavljaju. Smatra se da bi se, kada je prisiljena da bira između tih protivrječnih zakona, izvršna vlast trebalo odlučiti za ispunjavanje finansijskih obaveza američke vlade a da sudovi kasnije odluče o zakonitosti tog poteza.
Protivargument je da bi republikanci optužili Bidena za nepoštovanje zakona u nastojanju da poveća saveznu potrošnju, a sukob bi izazvao ustavnu krizu. Ipak, nejasno je kako bi presudio Vrhovni sud, u kojem većinu imaju konzervativci.
Najneobičniji prijedlog je da američko ministarstvo finansija iskuje platinastu kovanicu od bilion dolara. Federalne rezerve (FED) tada bi mogle da kupe novčić u zamjenu za konvencionalni novac, a ministarstvo finansija moglo bi da ga iskoristiti za plaćanje svojih računa.
“U ovom trenutku, ako bi bilo koje od drugih rješenja, takozvanih ozbiljnijih rješenja, funkcionisalo, onda bi se do sada već koristilo. Ali zapravo ona i dalje nisu dovoljno jaka. Novčić je jedini koji je dovoljno jak”, izjavio je Rohan Grey, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta Vilamet.
Bidenova administracija nije sklona korištenju platinastog novčića od bilion dolara kako bi se izbjegao bankrot. Ministarka finansija Yellen odbacila je tu ideju još u januaru rekavši da je veliko pitanje bi li Fed bio voljan da učestvuje u tome, tim prije što to izgleda kao jeftin trik.
Američki novčić od bilion dolara podsjeća na ono što je učinjeno u Zimbabveu, gdje je 2009. štampana novčanica u vrijednosti od 100 biliona dolara, što je donijelo inflaciju od 90 triliona odsto.
T portal
