Tokom svoje predsjedničke kampanje Joe Biden je obećao da će Saudijsku Arabiju učiniti međunarodnim itgnanikom. Onda je došla do neba visoka inflacija i rat. U julu, Bajden je progutao svoje riječi i otputovao u Jeddah da se sastane sa prestolonasljednikom Mohammadom Bin Salmanom.
Ali ako se Bajden nadao da će Bin Salman povećati proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji u vrijeme kada su viši troškovi sirove nafte izazivali porast inflacije, bio je duboko razočaran.
Umjesto toga, u oktobru je kartel zemalja proizvođača nafte pod rukovodstvom Saudijske Arabije smanjio proizvodnju za dva miliona barela dnevno kako bi podigao cijene. Sada – ne obazirući se na ljutitog američkog predsjednika koji je zaprijetio neodređenim “posljedicama” – ponovo smanjuje proizvodnju.
Kako Bajden nemoćno gleda na to, jedan od najvećih dobitnika će vjerovatno biti Vladimir Putin.
U nedjelju je devet članica Opec + (veći kolektiv od 23 zemlje) najavilo dobrovoljno smanjenje proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno od maja do kraja godine. To iznosi 1,1 posto globalne ponude.
Taj potez je odmah povisio cijene nafte – i one će nastaviti da rastu. Sirova nafta Brent skočila je sa 79,77 dolara po barelu u nedjelju na 85,02 dolara u ponedjeljak.
Goldman Sachs je povećao svoje prognoze za naftu Brent za decembar 2023. sa 90 na 95 dolara. Do decembra 2024. cijene će se popeti na 100 dolara.
Ove cijene će biti nova normala, kaže Bjarne Schieldrop, glavni analitičar u SEB. A to će se neizbježno pretvoriti u bol za milione potrošača kroz veće cijene na pumpama i veće troškove u trgovinama.
Udarac Zapadu je trostruk. Visoke cijene nafte će održati inflaciju. Ovaj potez signalizira da Saudijska Arabija okreće leđa Zapadu i okreće se Kini. Rastuće cijene nafte će takođe potkopati sankcije Rusiji – gdje će profiti od nafte uskoro porasti.
Svako povećanje cijene sirove nafte od 1 dolara povećava prihode od ruskog izvoza za oko 2,7 milijardi dolara godišnje, kaže Benjamin Hilgenstock, autor izvještaja o ruskim sankcijama za Centar za istraživanje ekonomske politike.
Povećanje cijene nafte od 10 dolara će stoga povećati prihode ruskog izvoza nafte za oko 27 milijardi dolara na 145 milijardi dolara ove godine. Ovo je oko 22,5 posto više nego što je CEPR predviđao prije odluke Opec-a.
Zapadne sankcije ruskoj nafti su kasnile. EU je tek u decembru 2022. uvela embargo na naftu, a na naftne derivate u februaru 2023. Veći dio prošle godine Rusija je imala koristi od visokih cijena nafte, a njen suficit na tekućem računu dostigao je rekordno visok nivo, kaže Hilgenstock. Prihodi su tek počeli da budu pod pritiskom – sve do povećanja od Opeca, piše Yahoo Finance.
“Ovo je Saudijska Arabija koja kaže ‘Rusija je naš prijatelj’. Ono što oni ovdje rade je priklanjanje na stranu Ruskog i kineskog saveza”, kaže Schieldrop.
„Nakon rezova iz Opeka, imaćemo strože tržište. Rusija će moći naplatiti višu cijenu nafte, dobiti bolje prihode i lakše finansirati rat u Ukrajini, što će se indirektno suprotstaviti sankcijama koje je Zapad uveo.”
Taj potez je prirodan za Saudijsku Arabiju jer će većina buduće potražnje za njenom naftom dolaziti iz Azije.
Druge zemlje mogu kupovati od Rusije sve dok je cijena sirove nafte ispod gornje granice – to je neophodno ako žele da koriste usluge transporta iz zemalja OECD kluba bogatih nacija i EU. Ali zemlje poput Kine nemaju ograničenja ako se ne moraju oslanjati na ove usluge.
Izvoz ruske nafte u Kinu, Indiju i Tursku skočio je od početka rata. Ukupan izvoz u decembru 2022. bio je veći nego u decembru 2021. godine, prema CEPR-u.
Kao što Rusija skuplja gotovinu, Zapad će grcati pod teretom inflacije.
„To je kao porez na globalnu ekonomiju. Djeluje na isti način kao i povećanje stope, ima efekat usporavanja,” kaže Schieldrop.
Malo je vjerovatno da će glavna inflacija porasti, makar samo zato što su cijene nafte prošle godine bile tako visoke, ali smanjenje Opeka znači da će cijene ostati duže duže.
“To naglašava spremnost i sposobnost Opec-a da kontroliše cijene. To znači da ako imamo ekonomski pad, gdje su neke slabosti mogle biti ublažene nižim cijenama inputa, to se neće ostvariti ”, kaže Ole Hansen, šef robne strategije u Saxo banci.
Cijene će rasti na određenim tržištima koja se oslanjaju na naftu. „Kada je u pitanju sektorska osjetljivost, transport će sigurno biti prvi na udaru“, kaže Tamara Bašić Vasilijev, viši ekonomista u Oxford Economics.
