“Građani mogu da računaju na redovne plate i penzije”

Dodajte komentar

Budžetski okvir za narednu godinu planiran je na oko 2,85 milijardi eura, od čega se oko 350 miliona odnosi na izmirenje dospjelih obaveza po uzetim zajmovima. Deficit je planiran na nivou iznad pet odsto, dok su nedostajuća sredstva 700 miliona eura, a finansiraće se iz depozita i iz zaduženja, koje će upravo zavisiti od iznosa startnih depozita za narednu budžetsku godinu, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Aleksandar Damjanović.

On je istakao da su planiranju budžeta za iduću godinu, čiji će prijedlog dostaviti sjutra Skupštini, pristupili oprezno i odgovorno, budući da se, pored redovnih izazova koji prate kreiranje tog dokumenta, susrijeću sa političkom nestabilnošću i drugim brojnim problemima na unutrašnjem planu, ali i složenim geopolitičkim okruženjem.

“Tržišni ambijent 2023. nastaviće da karakteriše neizvjesnost, stoga naša odgovornost biva veća i pojačava se potreba da nam smjernice za kreiranje fiskalne politike budu projektovane na osnovama koje su utemeljene, realne i podrazumijevaju održivost budžeta. Kako god bilo teško kreirati održivi finansijski okvir za narednu godinu, građani mogu računati na redovnu isplatu, koliko je to moguće, uvećanih zarada, penzija i socijalnih davanja, privreda na podršku države, a učinićemo sve da teret krize iznesemo bez povećanja ključnih poreskih stopa”, rekao je Damjanović.

Šta mislite da će biti uslovi Svjetske banke (SB) za dobijanje garancija za zaduženje naredne godine? Smatrate li da će ponovo tražiti ukidanje naknada za majke i čeka li nas i u kojem procentu smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi?

DAMJANOVIĆ: Od kada sam na čelu Ministarstva finansija, ovih 30-ak nedjelja, sa predstavnicima SB vodim redovan dijalog, kako bilateralni, kroz radne sastanke koje ove institucije imaju na ustaljenom nivou, tako i prilikom međunarodnih susreta, kakvi su sastanak konstituence, grupe zemalja članica SB i MMF-a u Sarajevu ili godišnji sastanci SB i MMF-a u Vašingtonu. Svi ovi susreti bili su prilika da se podrobno analiziraju mogućnosti saradnje i ono što kao generalni zaključak proističe je da postojeće i planirane vrste saradnje ne podrazumijevaju smanjivanje plata i penzija jer cijenim da za to nema prostora, naprotiv.

Ono gdje ima prostora i gdje će Vlada uložiti krajnje napore je šansa da, kroz mjere poreske politike i kroz druge mjere, napravimo, s jedne strane povećanje poreskog obuhvata smanjivanjem tzv. sive zone, a s druge strane određene racionalizacije, koje će rezultirati smanjenjem pojedinih diskrecionih troškova. Zaštita od dodatnih fiskalnih rizika prioritet je Vlade, nezavisno od postojećih ili potencijalnih aranžmana sa međunarodnim partnerima.

Rebalansom budžeta za tekuću godinu, kao i prijedlogom zakona o budžetu za 2023. predviđen je novac, do posljednjeg centa, za isplatu svih socijalnih i drugih prava u skladu sa važećim propisima, pa tako i za obeštećenje majki sa troje i više djece, bez obzira što prethodna administracija to nije uradila u neophodnom iznosu ni za ovu godinu.

Na koji način ćete smanjiti troškove u narednoj godini, ako ne kroz smanjenje plata, penzija, ukidanje brojnih socijalnih davanja?

DAMJANOVIĆ: Mnogo pažljivije planiramo budžetske prihode u skladu sa projekcijama, kako izmirenja svih obaveza, tako i u skladu sa rastom ekonomske aktivnosti i produktivnosti, koje će, uz dodatne mjere na prihodnoj strani, obezbijediti rast prihoda. Ne pada nam na pamet da planiramo prihode koji nemaju zakonski osnov, što je svojevrsno falsifikovanje državnog računa. Svjesni smo da, pored postojećih, Crna Gora mora da traži nove tehnike i nove načine obezbjeđivanja dodatnih prihoda.

Takođe smo svjesni da postoje značajni poreski potencijali u raznim privrednim granama i naša namjera je da ih mnogo bolje iskoristimo. Isto važi i za mjere naplate postojećeg, enormno visokog, poreskog duga.