Uredbom kojom se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata predviđeno je da se obračun radi svakog drugog ponedjeljka. U slučaju da dođe do izmjene ove uredbe, i da se istom definiše kraći rok obračuna, dolazilo bi do promjena cijena češće, ali to nikako ne bi uticalo na visinu rasta ili pada cijena prilikom obračuna, štaviše kada se češće mijenja cijena onda bi promjene cijena bile manje, jer bi bile kraće podložne promjenama svjetskih kotacija, istakao je u razgovoru za “Dan viši finansijski analitičar pri Udruženju naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) Draško Striković.
– Ukoliko bi se uvelo češće obračunavanje cijena, isto bi značilo da se cijene prilagođavanja bliže svjetskim kretanjima, uz napomenu da kada svjetske kotacije padaju onda bi to prilagođavanje bilo poželjno, dok u suprotnom kada svjetske kotacije rastu, onda to prilagođavanje ne bi bilo u interesu građana. Na kraju se svodi na isto, jer kada god imamo rast cijena nakon određenog perioda uslijedi i pad, i u uslovima povećanih svjetskih tenzija i usled značajnog rasta cijena, obračun i prilagođavanje cijena na dvonedjeljnom nivou jeublažio oštar rast cijena početkom ove godine ističe Striković.
On podsjeća da su cijene prilikom jednog obračuna ove godine sa primjenom od 18. marta 2022. za eurodizel skočile 0,29 eura po litru, iako su svjetske kotacije već krajem februara krenule snažno da rastu.
– Ukoliko bi se obračun radio na dnevnom nivou, to bi zahtijevalo mnogo više operativnog poslovanja i praćenja, kao i mnogobrojna prilagovađanja, uz obavezu resornog ministarstva na mnogo veću ažurnost i precizne i pravovremene izračune. Što se tiče konačne cijene za građane, ukupna promjena cijena bi bila samo češća, ali ne i veća, jer bi u prosjeku imali veoma približnu (možda i istu) cijenu kao kada se radi prosjek na dvonedjeljnom nivou. Jedineuštede bi građani mogli praviti kada bi znali za kretanja na dnevnom nivou, kao i složene projekcije budućih kretanja, te shodno tome obavljali kupovine kazao je Striković.
Striković ističe da model dnevnog određivanja cijena više priliči slobodnom formiranju cijena na tržištu, kada Vlada ne bi imala odlučujuću ulogu u formiranju cijena, već da svaka kompanija izabere cjenovnu politiku koja joj najviše odgovara.
– Praksau okruženju je pokazala da liberalizacijom cijena dolazi do postepenog povećanja marže naftnih kompanija, uz to podstaknuti nedostatkom konkurentnosti među kompanijama i indiferentnošću i navikama kupaca, cijene bi postepeno ras le na srednji i duži rok. Upravo iz tog razloga, mnoge zemlje su zbog enormnog rasta cijena naftnih derivata vratile ili po prvi putuvele mehanizme za ograničavanje prodajnih cijena goriva ili ograničavanja marži za kompanije poručio je Striković.
Striković ističe da je za prom jenu perioda obračuna dovoljno da Vlada na predlog Ministarstva kapitalnih investicija usvoji novuuredbu kojom bi se promijenila metodologi ja ili učestalost promjene cijena, bilo da se opredije li za dnevne ili sedmične izračune cijena.
– Skraćivanje perioda obračuna cijene ne bi donio veće smanjenje, već samo češće smanjenje kada svjetske berze imaju trend pada, ali isto tako bi donio češće povećanje cijena kada berze imaju trend rasta zaključuje Striković.
Očekuje se novi rast cijena
Vlada je nedavno produžila odluku o umanjenju akciza na gorivo od 50 odsto, do 1. novembra jer još uvijek nije došlo do stabilizacije na svjetskim tržištima. Cijene benzina od utorka bi mogle biti veće za po šest centi, a eurodizela i lož ulja za sedam centi. Litar eurosupera 98, prema tim podacima, koštaće 1,36 eura, eurosupera 95 1,32 eura, eurodizela 1,55 eura a lož ulja 1,75 eura.
Izvor: Dan
