Gost nove epizode Banakr podcast-a je Slavoljub Popadić, dugogodišjni izvršni direktor Crnogorskog Telekoma i Rudnika Pljevlja, a danas izvršni direktor Mermer Danilovgrad – FH grupa.
U razgovoru sa novinarom Markom Vukajlovićem, Popadić je govorio o obrazovanju, sticanju iskustava i radnim ostvarenjima.
Novu epizodu podcasta možete pogledati na našem Youtube kanalu na sljedećem linku:
U nastavku izdvajamo neke od najzanimljivijih detalja iz razgovora.
O obrazovanju nekad i sad
Školovao sam se i počeo da radim u bivšoj Jugoslaviji, u drugačijem sistemu, prelasku iz vijeka u vijek i promjeni načina razmišljanja. Mogu reći da je taj stari sistem imao puno benefita u odnosu na sadašnji, imali smo stručne ljude u raznim segmentima, koji su se od malena usavršavali za nešto što im je “pri srcu”. Danas ima puno mladih koji zalutaju u oblast koja im nije bliska, pa odustaju od tog posla ili ga rade na način koji nije adekvatan. Tadašnji sistem školovanja mi je pomogao da se profilišem u startu i ne izgubim optimalan razvojni put.
Teorija vs. praksa
Imao sam sreću da sam u životu pročitao puno teorije. Uvijek mi je prvi korak bio da dobro proučim dokumentaciju, čime god da sam se bavio, i da onda to polako sprovodim u praksi. I to je dobitna formula u odnosu između teorije i prakse.
O građenju uspjeha
Građenje karijere ovdje, realno, zavisi od startnih pozicija. U vrijeme kada sam ja krenuo da je gradim, kao i moji prijatelji sa kojima se danas družim i sarađujem, ti koraci su bili mali. Nije se puno gledalo “ko je čiji” nego su svi pokušavali da se pozicioniramo na osnovu znanja i realnih predispozicija za posao. Pristalica sam toga da se karijera gradi korak po korak. Dakle, potrebno je postaviti neki dugoročni cilj, i sebe polako dovesti do toga. A danas se sve to nekako pretrčava.
O ključnim poslovima
Godine 1991. tadašnja Vlada je imala pri Sekretarijatu za razvoj sjajan tim – u rangu razvojnog tima Google-a ili Microsoft-a danas – od 20 inženjera, matematičara i ekonomista koji je radio na razvoju informacionog sistema državnih organa. Mi smo u to vrijeme razvili poreski informacioni sistem, evidenciju građana za izdavanje ličnih karata, saobraćajnih i vozačkih dozvola, matičnih knjiga… Sve to smo radili do sredine 1990-ih godina.
Moj đed je imao kuću praktično prekoputa Rudnika uglja u Pljevljima, ali niko iz moje porodice nikada nije tamo imao posao. Kako sam tokom rada za Dojče telekom imao stalne edukacije u sferi menadžmenta, bio mi je izazov da se okušam u toj drugoj branši, u kompleksnoj oblasti kao što je rudarstvo.
Još dok sam bio u Telekomu, sarađivao sam sa “Adižesom”. Sa tim konsulatantima sam se našao na istoj talasnoj dužini, tako da ta saradnja i dalje traje, naročito nakon odlaska iz Rudnika Pljevlja. Jedan dio se odnosi na sinergetsku dijagnozu kojom unapređujemo poslovanje kompanija, a drugi segment je korporativno upravljanje. Uglavnom radimo sa privatnim kompanijama, imamo dosta posla. Tako sam i došao u FH grupu i preuzeo Mermer Danilovgrad kako bi sa jednom mladom ekipom unaprijedio poslovanje.
O rukovođenju
U vođenju posla, sve je stvar dobre pripreme. Ako se dobro pripremite, posao će da ide kako treba. Ako to uradite površno, sve će vam se vratiti – samo je pitanje kada… Morate potrošiti i neko vrijeme, morate prvo dobro razumjeti procese u samoj firmi, pa tek onda krenuti da ih unapređujete.
Glas privrede i politika
Ima puno dobrih ljudi u više asocijacija, poput onih u Privrednoj komori, koji su spremni da daju svoje vrijeme za dobrobit države. A vrijeme je najdragocjeniji resurs. Svi oni, poput mene, imaju ambiciju da nešto unaprijede i spremni su da pomognu. Problem je što se glas privrede još uvijek ne čuje dovoljno na pravom nivou i što se prave nepoželjni kompromisi. Nije to specifikum Crne Gore, već i mnogih zemalja. I to zavisi od upravljanja državom, a ne preduzećima. Privredna komora to ne radi glasno i “ne mašemo zastavama”. Ipak, mi bismo da se naš glas jače čuje, da sve ide brže. Ali, politika je uvijek dominantna u razmišljanjima sa nivoa države. I toga se nije lako odreći.
Bankar podcast je podržala kompanija MTEL
