Konzorcijum Elektrotehna – Industriaimport – Industriaimpeks tuži državu zbog neizgrađene mini HE

Dodajte komentar
Ilustracija

Vještak finansijske struke Milenko Popović i Aco Vuković, direktor Elektrotehne koja je sa Industriaimport – Industriaimpeksom oformila konzorcijum, biće saslušani u postupku koji su pokrenuli protiv države zbog raskida ugovora za izgradnju mini HE na Murinskoj rijeci.

Konzorcijum traži da sud utvrdi da su raskinuti ugovor o koncesiji iz 2010. godine i aneks, te naknadu štete od 9,2 miliona, od čega za izmaklu dobit za 26 godina proizvodnje 7,2 miliona, za stvarnu štetu 1,7 miliona i za nematerijalnu štetu 342 hiljade. Tražili su i spajanje sa novim postupkom u kom traže da sud utvrdi da izjava Vlade o raskidu ugovora iz maja ove godine nema pravno dejstvo, o čemu će sudija Faruk Mušović odlučiti na sljedećem ročištu.

Iznos koji traže bazirali su na nalazu Popovića kog su angažovali u dogovoru sa Vladom za slučaj sporazumnog raskida ugovora. Vuković bi na idućem ročištu početkom marta trebalo da se izjasni o zaključenju ugovora i aneksa, izvedenim radovima, krivici za nerealizovan ugovor te eventualnoj šteti i izmakloj dobiti, a Popović da li je vještačenje sproveo po prijedlogu obje strane radi mirnog rješenja spora i utvrđenja štete.

U tužbi se navodi da je konzorcijum sa radovima započeo u junu 2017. godine, ali da su sedmicu kasnije naišli na otpor lokalnog stanovništva, na koji Vlada nije regovala. Nakon što je bivši premijer Duško Marković saopštio da od gradnji mHE neće biti ništa, Vlada je u oktobru 2019. godine donijela zaključak o početku pergovora za sporazumni raskid ugovora, do kojeg nije došlo, već im je dat dok od 60 dana da izgrade mHE. Kada je Vlada, nakon toga, aktivirala bankarsku garanciju od 400 hiljada eura, konzorcijum je od suda tražio da im privremenom mjerom to zabrani, ali njihov zahtjev nije usvojen.

Država odbija krivicu, navodeći da im ni u jednom momentu nije sporila pravo da koriste vodotok Murinske rijeke. Tvrde da rješavanje problema sa mještanima nije bila njihova obaveza, već je poslovni rizik konzorcijuma, koji je mogao zaštitu svojih prava da traži pred sudom. Ukazuju da je država investitoru dozvolila prolongiranje rokova i omogućila nastavak realizacije, iako je kasnio sa izgradnjom i dostavljanjem garancije. U izjašnjenju resornog Ministarstva kapitalnih investicija se navodi da je tužba podnijeta u momentu kada im je Vlada dala dodatni rok, koji nijesu iskoristili, zbog čega su ispunjeni uslovi za jednostrani raskid. Smatraju da je investitor tužbom potvrdio namjeru da odustane od ugovora, koji je u tom momentu još bio na snazi te da koristi proteste mještana kao izgovor za kašnjenje. Vlada je u maju odlučila da raskine ugovor, jer mHE nije izgrađena niti je dostavljena nova garancija.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *