Prvog dana 2022. godine prestaje da se zaračunava Libor, referentna kamatna stopa koja je decenijama služila za određivanje cijene finansijskih instrumenata, nakon svjetskog skandala, kada je otkriveno da su je banke namještale u svoju korist.
Gašenje Libora znači da će svi instrumenti koji u cijeni imaju tu stopu od početka godine morati da pređu na alternativnu stopu. U Hrvatskoj narodnoj banci ne očekuju probleme oko tranzicije, prenosi Poslovni dnevnik, dodajući da je preostalo oko milijardu kuna kredita vezanih za Libor.
Na tamošnjem tržištu glavnina kredita i štednje uz promjenljivu kamatnu stopu vezana je uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) euribor, kod koje nema promjena. „U Hrvatskog je preostao mali broj kredita vezanih za CHF Libor, ukupne vrijednosti oko 300 miliona kuna, kao i oko 650 miliona dolara vrijednosti kredita vezanih za USD Libor“, saopštila je centralna banka Hrvatske.
Iako mu je značaj opao posle skandala sa namještanjem i najavom gašenja, vrednost instrumenata u Liboru početkom tekuće godine u globalnim okvirima dostizala je oko 265 milijardi dolara.
Gašenje Libora podstakli su svjetski regulatori nakon otkrića da su najmoćnije banke godinama namještale kotacije kako bi ostvarile dodatni profit. Skandal je otkriven 2012. godine, ali se pretpostavlja da je namještanje trajalo od 2003. godine ili čak od ranije.
U tome su učestvovali Deutsche Bank, Barclays, Citigroup, JPMorgan Chase i Royal Bank of Scotland kako bi svoje pozicije u trgovanju učinile profitabilnijima. Iako je skandal okončan sudskim tužbama i nagodbama, njihovi iznosi nisu bili ni blizu šteta prema milionima oštećenih klijenata u svetu zbog čega je procijenjeno da je jedini način vraćanja poljuljanog povjerenja gašenje Libora.
