Nikšićka preduzeća su u prošloj godini iskazala ukupan prihod od 900,5 miliona EUR, 10,2 odsto ukupnog prihoda na nivou države, što je, prema riječima predsjednika Privredne komore (PKCG), Vlastimira Golubovića, snažan doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore.
Delegacija PKCG sastala se sa suvlasnikomNTC grupe, Rankom Jovovićem i obišla njihovhotel Onogošt, pogon gdje proizvode kraft pivo Mamut i logistički centar.
,,Zahvaljujući Vladinoj politici i lokalnoj samoupravi razvili smo se u kompaniju koja je posljednjih godina u logistički centar i hotel Onogošt investirala blizu 12 miliona eura. U narednim godinama, na lokaciji gdje je logistički centar, pored fabrike peleta biće i još nekoliko manjih firmi. Zapošljavamo preko 500 ljudi u svim našim kompanijama. Želja nam je da i dalje investiciono rastemo”, rekao je Jovović.
Veliku barijeru za poslovanje kompanije, prema njegovim riječima, predstavljaju visoki porez na nepokretnosti i doprinosi na zarade zaposlenih.
,,Nadam se da će opština u budućem perodu umanjiti ove poreze i doprinose. Smanjenje doprinosa doprinijelo bi da hoteli u turističkim centrima ostanu otvoreni i tokom zime”, kazao je Jovović.
Privredna komora traži značajnije rasterećenje troškova rada, na 50 odsto, kazao je predsjednik Komore Vlastimir Golubović. On je domaćina upoznao sa ciljevima posjete komorske delegacije Nikšiću i razgovorima sa predstavnicima lokalne samouprave koja je, u skladu sa novim zakonom, jedan od institucionalnih partnera ove poslovne asocijacije.
Prilikom obilaska pivare gdje se proizvodi sve popularnije Mamut pivo, predstavnici Komore su upoznati sa tehnološkim procesom i sastojcima pića koje kombinuje domaću vodu sa sirovinama iz Njemačke i Austrije.
,,Naše pivo nema aditiva već samo četiri prirodna sastojka: slad, hmelj, kvasac i vodu”, kazao je Jovović.
Pivara proizvodi oko 1000 litara piva dnevno i sve se proda, zaključio je on.
NTC logistički centar je organizovan po najsavremenijim standardima. Cilj je da uz pomoć dugogodišnjeg iskustva u dijelu uvoza, carinjenja, skladištenja i distribucije robe, te značajnim kapacitetima skladišnog prostora i voznog parka, pruže klijentima kompletnu uslugu logistike do krajnjeg kupca.
,,Ove godine smo distribuirali četiri miliona eura vrijedne udžbenike u sve škole i knjižare. Među našim klijentima je i CEDIS, pošto distribuiramo njihova brojila”, rekao je između ostalog Jovović.
Golubović se sastao i sa predsjednikom Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, Đokom Krivokapićem.
Prema riječima Krivokapića, vraćanje EPCG pod upravu države je bilo od izuzetnog značaja za razvoj najveće crnogorske kompanije i pokretanje njenih disperzivnih investicionih aktivnosti u energiju iz obnovljivih izvora.
,,U narednom periodu ne smije biti improvizacija jer nas očekuju izuzetno značajni razvojni projekti. Država mora da sačuva većinski iskaz u EPCG, bez obzira na to da li će tražiti novog strateškog partnera ili ne. Sve investicije u ovaj sektor mogu značajno da doprinesu rastu BDP-a”, ocijenio je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, elektrane Komarnica i Kruševo, te njihovo uvezivanje u sistem sa HE Piva bile bi kruna investicionih aktivnosti Elektroprivrede. Istakao je veliku podršku koju EPCG ima od države i Privredne komore.
,,Uvjeren sam da ćemo sinergijom napraviti veliki iskorak u energetskom sistemu. Nadam se zaista dobrim danima za ovaj sektor”, zaključio je Krivokapić.
Predsjednik Komore Golubović čestitao je rukovodstvu EPCG na impresivnim rezultatima kompanije i izrazio punu podršku ove asocijacije njihovim namjerama da dodatno unaprijede energetski sistem naše države.
,,Veliko je ohrabrenje što se planiraju novi objekti i revitalizuju postojeći što umnogome doprinosi stabilnosti i razvoju energetskog sistema. Naš energetski sistem je do skoro bio na periferiji Evrope, a sada smo podmorskim kablom spojeni sa Italijom i postajemo čvorište”, rekao je Golubović.
On je ponudio da se preko Komore glas EPCG još snažnije artikuliše prema donosiocima odluka. Pozvao je čelnike najveće crnogorske kompanije na organizovanje zajedničkih skupova posvećenih energetici uz učešće eminentnih eksperata iz ove oblasti.
Tokom posjete Nikšiću, delegacija PKCG sastala se sa izvršnom direktoricom Pivare Trebjesa, Sanjom Ćalasan, koja je kazala da ta kompanija i ove godine nastavlja trend uspješnog poslovanja i rasta prodaje.
Nikšićko pivo je brend koji je veoma dobro prihvaćen u regionu, pa ne čudi što se 22 odsto ukupne proizvodnje plasira na ta tržišta, među kojima su najveća Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova. Srpsko i hrvatsko tržište ne računaju se kao strana pošto dijele istog vlasnika sa Apatinskom i Zagrebačkom pivarom koje prodaju Nikšićko u tim zemljama.
Kompanija zapošljava 230 radnika i oko 60 sezonskih.
“Nikšićko pivo se prodaje u Njemačkoj i Americi”, dodala je Ćalasan.
Ona je kazala da je potrošnja piva tokom sezone bila niža nego prošle godine, iako crnogorski turizam bilježi rekordne rezultate što se tiče broja gostiju.
Među barijerama s kojima se srijeću u poslovanju su administrativne, prilikom uvoza sirovine, zatim nepriznavanje laboratorijskih nalaza u zemljama okruženja i obaveza označavanja akciznim markicama svake limenke koju izvoze u Albaniju, što je posao koji mora ručno da se obavlja.
Ćalasan je saopštila da je u cilju lakšeg poslovanja potrebno unaprijediti zakonska rješenja koja regulišu rad, bolovanja i fiskalizaciju.
Golubović je čestitao Pivari Trebjesa na održivom poslovanju i rastu koji će zabilježiti i u ovoj godini. On je dodao da se PKCG zalaže za unapređenje poslovnog ambijenta, naročito kroz uticaj na zakonska rješenja, među kojima se posebno izdvaja regulativa koja se odnosi na oblast rada, privredna društva i javne nabavke.
Delegacija PKCG sastala se i sa direktorom Instituta za crnu metalurgiju, Rankom Nikolićem.
Direktor Nikolić je istakao da Institut danas stabilno posluje, razvijajući saradnju sa domaćim i regionalnim kompanijama iz sektora metalurgije.
,,ICM proizvodi kvalitetne proizvode – čelične odlivke i čelike, te pruža usluge svojih četiri laboratorija za ispitivanja i tehničku zaštitu, koje rade 100 akreditovanih metoda. Sarađujemo sa Uniprom KAP-om, Tosčelikom, Rudnikom uglja, Termoelektranom, prerađivačima kamena, Armaturom iz Čapljine. Slične aranžmane očekujemo u Srbiji, a dobili smo posao preko tendera za Elektroprivredu Kosova. Krećemo i ka tržištima Hrvatske i Albanije, a za njemačko smo uradili djelove za Hendriksove bagere. Posebnu pažnju polažemo na poslovanje usklađeno sa međunarodnim standardima kvaliteta ISO 9001 i 17025”, naveo je Nikolić.
Institut, koji je značajna sredstva uložio u unapređenje proizvodnog procesa, očekuje i prerada otpadnih čelika u ingote, koji bi zatim išli na valjanje u Sloveniju.
Davno su se akreditovali očekujući da će dobijati više poslova, ali imaju problem sa nelojalnom konkurencijom koja ne poštuje standarde, ali ima povoljniju ponudu na tenderima. Zato predstavnici ICM pozivaju da se izmijeni regulativa koja uređuje javne nabavke kako za dobijanje posla ne bi cijena bila glavno mjerilo, već dokazani kvalitet.
Izazov za ICM predstavlja visok iznos porez na nepokretnosti koji plaćaju 54000 eura godišnje, za imovinu površine 55000 kvadrata, koji se obračunava po maksimalnoj stopi od jedan odsto. Riječ je o velikoj barijeri u poslovanju, naveli su predstavnici kompanije.
,,Čestitam Vam na uspjesima koje ste postigli. U kratkom roku ste od preduzeća sa problemima postali stabilna kompanija koja je podigla kvalitet proizvoda i internacionalizuje poslovanje. Vi ste sigurno na putu budućih uspjeha i raduje što primate mlade inženjere, a naročito što ste izašli na njemačko tržište, jer je to nedvosmislen dokaz vašeg kvaliteta”, rekao je predsjednik Komore Vlastimir Golubović.
Istakao je da je zalaganjem Komore ukinut ili umanjen značajan broj administrativnih i lokalnih komunalnih taksi kojim se olakšava poslovanje privrednih subjekata. Komora je, prema njegovim riječima, svjesna velikog opterećenja visokom stopom poreza na nepokretnosti, koja se razlikuje zavisno od opština. Ova asocijacija se zalaže da pomenuta stopa bude u manjem rasponu, od 0,20 do 0,40 odsto.
Na sastanku je istaknuto i društveno odgovorno poslovanje ICM-a. Između ostalog, Institut je otvorio svoje prostorije za nikšićke umjetnike koji ih koriste za svoj rad, a uskoro će tamo biti organizovana i stalna postavka njihovih radova.
Izvor: RTNK
