Evropski parlament ove nedjelje će donijeti odluku o Direktivi za koju stručnjaci smatraju da će nepovratno uništiti internet. U četvrtak će zastupnici Evropskog parlamenta odlučiti hoće li zauvijek promijeniti internet, na dnevnom redu plenarne sjednice u Strazburu je izglasavanje prijedloga Direktive o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu, čime će se odlučiti hoće li ona biti usvojena u svojoj trenutnoj, vrlo kontroverznoj verziji ili će biti vraćena na preradu.
Predlog je izazvao pravu buru negodovanja korisnika i internet kompanija, koji smatraju da će novi zakon biti pretvoren u oruđe za nadzor i kontrolu te da će upropastiti slobodu govora i uništiti internet kakav poznajemo. Zagovornici nove regulative tvrde da je samo riječ o nastojanju da se novinskim izdavačima, muzičarima i drugim kreatorima pošteno plati za korištenje njihovih originalnih sadržaja, jer bi agregatori sadržaja poput Googlea, Facebooka i YouTubea bili obvezni ili platiti za pravo da objavljuju te sadržaje ili koristiti filtere koji bi omogućili da se ti sadržaji ne pojavljuju.
Sporne točke
Postoje dvije tačke oko kojih je i nastao čitav problem. To su članak 11, kolokvijalno nazvan “porez na linkove”, te članak 13, koji propisuje tzv. upload filter. Porez na linkove prisilio bi online platforme kao što su Facebook i Google da, recimo, od medijskih izdavača kupe licence prije nego što objave linkove na njihove originalne sadržaje ili kopiraju te sadržaje. Upload filter bi pak trebao osigurati da ništa što se podiže na internet unutar EU ne krši ničija autorska prava.
Jedna od najglasnijih protivnica prijedloga Direktive bila je njemačka zastupnica u Evropskom parlamentu Julia Reda koja zastupa interese Piratske stranke.
– Pozdravljam potrebu i napore da se autorima zaštite prava na internetu, stoga je važno naglasiti da se ne protivim cjelokupnom prijedlogu Direktive. Direktiva je toliko kontroverzna jedino zbog članaka 11 i 13. Uistinu smatram da ne pretjerujem kada kažem da usvajanjem njene trenutne verzije, evropskoj slobodi prijeti neviđena opasnost – rekla je Reda u razgovoru za Jutarnji.
S njenim se stavom nimalo ne slaže predstavnik njemačkih građana Axel Voss.
– Posljedice usvajanja Direktive osjetiće samo i jedino velike internet platforme, ali nikako i sami korisnici – naglasio je Voss na upit Jutarnjeg hoće li kontroverzni članci uistinu nepovratno promijeniti internet.
Otkad je zamijenio maltešku zastupnicu Theresu Camodini Cachia u zadatku da reformiše autorska prava na internetu, Voss je postao zaštitno lice Direktive. U brojnim je istupima naglašavao da u njenoj trenutnoj verziji nema nikakve opasnosti.
– Usvajanjem Direktive internet neće biti nepovratno uništen, nego jedino bolje regulisan – dodao je, naglasivši da je ona osmišljena jedino kako bi zaštitila interese autora kreativnog i intelektualnog sadržaja.
Najglasniji kritičari među europarlamentarcima navode da su lično svjedočili lobiranju velikih novinskih agencija i grupacija, koji su uložili velik trud da osiguraju usvajanje Direktive u nepromijenjenom obliku. Prema njihovim svjedočanstvima, u lobiranju se najviše isticala njemačka novinska agencija Axel Springer, koja je bila lično i direktno motivisana da se članak 11 usvoji nepromijenjeno.
– Velike novinske agencije jedine bi profitirale usvajanjem ove direktive zato što bi mogle naplaćivati korištenje svog sadržaja – naglašava Reda i dodaje da bi to značilo kraj malog novinarstva, internet-portala i blogova.
Pravna formulacija spornih članaka jedna je od najčešćih kritika upućenih na Direktivu. Kritičari smatraju da su članci nedovoljno dobro pravno definisani da jasno isključe dionike na koje se regulativa neće primijeniti.
