Kinezi istovremeno grade 11 tunela i osam mostova

Dodajte komentar

Na prioritetnoj dionici autoputa Bar – Boljare, na potezu od Smokovca do Mateševa, koja bi u izvođenju kineske kompanije CRBC trebalo da bude kompletno završena u maju 2019. godine, do sada je završena glavnina najtežih radova.

To uključuje i prethodnu kompletnu pripremu pristupa samoj dionici, kao i izgradnju dijela ključnih infrastrukturnih objekata od kojih su većina graditeljski poduhvat za sebe, poput gotovo kilometarski dugog i 180 metara visokog mosta Moračica, ili dvocjevnih tunela kao što su Jabučki krš ili Klopot…

Tuneli

Kako je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, u toku su radovi na 11 od ukupno 16 tunela predviđenih na dionici dugoj 41 kilometar od Smokovca do Mateševa, koja startuje sa 63 metra nadmorske visine, a završava na 1.100 metara.

“Do sada je završeno probijanje u dva tunela. Obje cijevi (za dva smjera) probijene su u tunelu Jabučki krš, dok je u tunelu Klopot za sada probijena lijeva cijev, dok se proboj desne cijevi uskoro očekuje”, podaci su Ministarstva.

Kako se navodi, na prioritetnoj dionici planirano je 16 dvocjevnih tunela, ukupna dužina u obje cijevi biće 35,5 kilometara.

“Radovi se intenzivno izvode i do sada je (na 11 tunela) ukupno završeno 15.600 metara, što predstavlja 45 odsto ukupnog iskopa. Na preostalih pet tunela u toku su radovi na predusjecima i očekuje se početak iskopa u narednom periodu”, kaže se u odgovorima.

Iz Ministarstva podsjećaju da je svemu prethodio cijeli niz pripremnih radova, kojim se stvaraju uslovi da se počne sa glavnm radovima.

Naime, neophodno je obezbijediti prilaze gradilištu, u smislu izgradnje novih i osposobljavanja postojećih puteva za prolaz mehanizacije, formirati kampove za smještaj radnika, betonske baze, separacije i cijeli niz postrojenja neophodnih za izgradnju. Ovi radovi su završeni u najvećem dijelu, dok se glavni radovi intenzivno izvode.

Mostovi

Prema podacima Ministarstva, na samoj trasi autoputa, bez priključnih rampi, petlji i nadvožnjaka, planirano je 20 mostova ukupne dužine 6,1 km. U ovom trenutku radovi se intenzivno izvode na osam mostova, čija je ukupna dužina 2,7 km, odnosno u toku su radovi na 44 odsto projektovane dužine mostova.

Na otvorenoj trasi, iskopima i nasipima, radovi su se odvijali intenzivno u toku ljetnjih mjeseci, tako da je završeno oko 20 odsto radova.

Na pitanje koji su to u graditeljskom smislu najveći izazovi za izvođača, iz Ministarstva saobraćaja navode da svaki objekat na ovoj dionici predstavlja poseban izazov, a da izgradnja ključnih infrastrukturnih objekata već uveliko traje.

Izgradnja tunela dužine veće od dva kilometra (Vežešnik prosječne dužine 2.420 metra, Vjeternik prosječne dužine 2.945 metara, Kosman prosječne dužine 2.585 metara) je u toku.

Takođe, na tri najduža mosta na trasi (Moračica dužine 960 m, Uvač 4 prosječne dužine 800 m i Jabuka prosječne dužine 774 m) se intenzivno radi.

“U narednom periodu se očekuje početak radova na izgradnji mostova Tara 1 prosječne dužine 234 metra i Tara 2 prosječne dužine 426 metara. Kada su u pitanju radovi na otvorenoj trasi, uskoro se očekuje i početak izgradnje petlji koje će predstavljati vezu autoputa sa postojećom saobraćajnom infrastrukturom”, kažu u Ministarstvu.

Investicija

Kako je ranije saopšteno, izgradnja prve dionice autoputa će koštati 809,6 miliona eura. Od tog iznosa 85 odsto, odnosno 688,16 miliona eura će, prema zvaničnim podacima, obezbijediti Eksim banka kroz kredit, a 15 odsto, odnosno 121,44 miliona eura je učešće države Crne Gore. Rok otplate kredita je 20 godina, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva odsto.

Period povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije pokazala je socio-ekonomska analiza tog projekta, navodi se na sajtu autoput.me.

Dodaje se da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema ni jedan kilometar autoputa. Potreba za gradnjom tako velikog infrastrukturnog objekta temelji se i na prosječnom dnevnom, odnosno godišnjem saobraćaju, na postojećim putevima od Bara do granice sa Srbijom koji se na pojedinim dionicama kreće se od 5,1 do 8,3 hiljade vozila sa izraženim sezonskim godišnjim intenzitetom koji dostiže i do 20 hiljada vozila.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *