Pitajte bilo koga na ulici da li misli da je kreativan i svako će vam dogovoriti – da. Da li je ovo moguće? Jeste. Kreativnost je uvjek smatrana ekskluzivom ekscentričnih genija kao što su Ajnštajn, Van Gog ili Stiv Džobs, nedavna istraživanja pokazala su da se kreativnost sastoji iz višestrukih osobina kao što su intelekt, radoznalost, ambicija, upornost…
Istraživanja koja je objavio sajt ’Success’ navode da je svačiji mozak sposoban da stvara kreativnost. Ipak do danas je rijetko ko uspio da otkrije kako je to tako i zašto. Prvenstveno zato što postoji mnogo vrsta kreativnosti. Čak ni neuronauka koja se bavi proučavanjem toga koji djelovi mozga su u konekciji sa kojom kognitivnom funkcijom. Ne postoji mozak za koji možemo putem istraživanja da kažemo da je kreativan.
Između ostalog, ako uopšte možemo mjeriti kreativnost? Zarad odgovora na ova brojna pitanja osnovani su i instituti, istraživačke laboratorije, na kojima rade timovi stručnjaka. Oni su otkrili da i pored ’haosa’ u našem mozgu postoji nekoliko elemenata koji mogu ukazati da smo kreativna bića.
Postavite sebi ova četiri pitanja kako biste ustanovili šta vas čini maštovitim, inovativnim i snalažljivim.
Da li ste drugačiji?
Godinama se kreativnost mjerila time koliko različitih rješenja možete dati na određeni problem. Kako bi mjerili kreativnost ispitanika istraživači su često tražili da oni smisle što je moguće više priča o nekom jednostavnom predmetu kao što je list papira. Ipak, skorašnje studije pokazale su da divergentnost nije jedini, čak ni najbitniji, pokazatelj kreativnosti. Ipraćenje logičnih koraka ka rješenju je podjednako važno. Veoma je bitno imati smisao za spajanjem i povezivanjem.
Jedna studija je čak pokazala da divergentnost ne može donijeti kreativnost u stvarnom svijetu i uspjeh. Psiholozi se često pozivaju na Teoriju pet velikih osobina ličnosti: ekstrovertnost, dopadljivost, savesnost, neurotičnost i otvorenost ka iskustvu. Posljednja stavka je najviše vezana za kreativnost. Ono što je bitno jeste da su intelekt i kreativnost usko povezani kada je riječ o naučnim dostignućima, dok je otvorenost uz kreativnost kada je riječ o umjetnosti.
Intelekt prema Teoriji predstavlja snažnu radnu memoriju, prepoznavanje šablona i logičko rezonovanje u prirodnim naukama. Ukoliko ste divergentni nećete imati stereotipnu kreativnost. Možda nećete pisati pjesme ili svirati gitaru ali ćete riješiti probleme na elegantan, efektivan način i napravićete napredak u svakoj oblasti. Kreativnost se ne gleda samo kroz profesionalne stvari već i kroz rješavanje i usklađivanje emotivnog života. Kreativnost je potrebna i da promijenimo način razmišljanja što dovodi do sreće.
Da li ste otvoreni?
Institut koji se bavi poljem imaginacije objavio je da ljudi koji imaju otvorenost ka iskustvu imaju veće šanse za umjetničku kreativnost. Takvi ljudi su okrenuti ka putovanjima, novoj hrani, avanturama i sve to ih inspiriše na stvaranje umjetnosti proistekle iz hedonističkih užitaka. Ukratko, to su radoznali ljudi. Oni povezuju različite stvari i u svemu dobijaju ideje. Tako ih i najmanje sitnice mogu navesti na stvaranje velikih stvari od romana do renoviranja kuće. oni veoma teško uspijevaju da zadrže pažnju i mnogo toga ih može omesti. To je mač sa dvije oštrice jer ih odvlačenje pažnje sa jedne strane ometa da učine veliko djelo, a sa druge pokazuje da je njima do svega stalo, a za njih svaki novi sadržaj može biti nova inspiracija. Dakle, moguće je da ljudi sa poremećajem pažnje budu kreativi geniji. Najbitnije je naći ravnotežu.
Da li ste motivisani?
Šta imate od motivacije ukoliko se iza nje ne krije uspjeh? Da li ste sebični ukoliko svoju kreaciju zadržite samo za sebe? Psiholozi kažu da je svako razmišljanje u redu. Vaše viđenje sebe u svojoj kreativnosti je ono što je bitno kada je u pitanju zadovoljstvo životom i osjećaj ispunjenosti.
Često je kreativnost kod ljudi u uskoj vezi sa fantazijom i imaginacijom. Takvi ljudi nisu uvjek prizemni i bježe od realnosti, a samim tim i eventualnih ’biznis planova’ kojima bi profitirali od svoje kreativnosti. Dakle, organizacija, planiranje i fokus su daleko od njih. Njihova motivacija je minimalna ili zavisi od uzora. Ukoliko su ohrabreni da vrate svoje djetinjstvo i sigurni svijet koji su imali, nastaviće da stvaraju i biće hrabri za nove stvari. Oni često crpe svoju motivaciju od okruživanja istomišljenicima sa kojima stvaraju ciljeve.
Ipak unutrašnja motivacija, odnosno lični interesi i želje, je najjači podstrekač motivacije. I dovodi do većeg zadovoljstva nego spoljne nagrade. Dakle, ukoliko ste krenuli da radite za konkurs za dizajn namještaja zato što su vas prijatelji prijavili, imaćete manje rezultate dok želite da ispunite njihova očekivanja nego da ste se prijavili jer ste mislili da je to zabavno.
Da li ste za saradnju?
Haotična priroda kreativnosti najbolje doživljava svoju ekspanziju u kreativnom radu. Najbolji način poslovanja je kada se sastanu ljudi iz različitih branši na jednom mjestu i svako iz svog ugla sagleda situaciju. Kao što je rečeno na početku teksta, svi ljudi su kreativni. Zato i u firmi za istim stolom na sastanku treba da sjede i ljudi iz PR-a, inženjeri, prodavci i tako dalje. Svako ima svoju ideju. Svi su važni za završetak projekta.
Čak i ukoliko niste u timu zapamtite da kreativnost označava saradnju, makar i unutrašnju. Kreativnost je aktivnost za cijeli mozak. Za kreativce je veoma bitno da se usaglase, prvenstveno sami sa sobom i da srede haotičnot koju donosi kreativnost. Kreativnost je spajanje i uklapanje različitih stvari. Saradnja vas sa sobom, svijetom i planetom.
Izvor: Bizlife.rs
