Previranja na kineskim finansijskim tržištima, pad cijena nafte i znaci usporavanja američke privrede povećalo je tražnju za tradicionalno bezbednim utočištima za kapital.
Cijena zlatnih fjučersa u januaru je porasla 5,3 odsto, što je najveći mjesečni dobitak u poslednjih godinu dana. Za 6 sedmica vrijednost zlata je porasla 6,3 odsto.
U četvrtak je cijena zlata na trenutak pala zbog odluke Centralne banke Japana da uvede negativne kamate, međutim već u petak zlato se snažno oporavilo i na kraju nedelje unca zlata je koštala 1118,21 dolara.
Analitičari koje je anketirao Bloomberg optimisti su po pitanju cijene zlata. Od 24 anketiranih čak njih 17 smatra da će cijena najvažnijeg plemenitog metala rasti.
Snažan rast u protekloj nedelji zabilježili su fjučersi platine koji su na dobitku 5,1 odsto, najviše u skoro 2 mjeseca. Po mišljenju analitičara tržište platine biće u deficitu narednih 6 godina zbog ograničenih zaliha usljed rastuće potražnje u automobilskoj industriji.
Fjučersi srebra, za isporuku u martu, poskupjeli su 0,1 odsto, na 14,25 dolara za uncu.
Tržište novca
Svjetska valutna tržišta protekle je nedjelje obilježio snažan pad japanskog jena i rast eura prema dolaru i jenu.
Nakon iznenađujuće odluke Bank of Japan cijena eura prema japanskoj valuti porasla je 2,3 odsto, na 131,20 eura. U odnosu na američku valutu, euro je na nedjeljnom nivou ojačao 0,3 odsto, na 1,0831 dolara.
Dolar je, naprotiv, ojačao u odnosu na jen, 1,9 odsto, na 121,10 jena.
Od početka godine japanska valuta je neprestano jačala iz istih razloga kao i zlato, međutim kurs jena je u petak oštro pao.
Razlog za to je iznenađujuća odluka japanskih monetarnih vlasti o uvođenju negativne kamatne stope od 0,1 odsto na depozite koje lokalne finansijske kompanije drže kod centralne banke, što znači da će ubuduće centralnoj banci plaćati za čuvanje novca.
Bank of Japan se tako pridružila nizu značajnih centralnih banaka u svijetu koje su uvele negativne kamatne stope, uključujući Evropsku centralnu banku (ECB), kao i švajcarsku, švedsku i dansku. Slabljenjem nacionalnih valute te banke nastoje povećati inflaciju i smanjiti deflatorne pritiske.
Izvor:Agencije
