Zbog viših kamata koje daju u odnosu na banke u drugim članicama EU, strani državljani su u Hrvatsku donijeli na štednju 10 milijardi kuna (1,3 milijarde eura). To je 3,5 odsto svih štednih depozita u toj zemlji.
Iako u ovom trenutku bankama ne manjka depozita, oni su bitni kao osnovni izvor plasiranja kredita. U Hrvatskoj već sada strani državljani, odnosno, kako ih banke zovu, nerezidenti, štede prilične iznose.
Da bi oročili novac u Hrvatskoj, ranije su morali fizički da dođu u neku od hrvatskih banaka ili da pribjegnu komplikovanoj proceduri međunarodnog opunomoćenja nekoga ko će to da učini u njihovo ime.
Sada, nakon što je saglasnost dao njemački BaFin, tamošnja agencija za nadzor financijskih usluga, Njemci za to ne moraju da putuju u Hrvatsku, piše Večernji list i navodi primjer Vaba banke kojoj je omogućeno prikupljanje depozita od klijenata u inostranstrvu.
U tekstu se ističe da bi stranci uskoro mogli da ostvaruju štednju i u kunama, s obzirom na to da je kamata na depozite u eurima u mnogim bankama pale ispod jedan odsto, dok je na kune interes 2,4 do tri odsto.
List navodi da najviše stranih štediša u Hrvatsku dolazi iz BiH, ali ne zbog kamate koje su i kod njih visoke, već zato što dosta njih radi ili prima penziju u Hrvatskoj.
Pored njih, proteklih godina jako je rasla štednja Rusa, ali ima i Italijana, Austrijanaca i drugih državljana, navedeno je u tekstu.
B92
