Stigli ste na svoje radno mjesto, ulazite u kancelariju i sijedate za sto. Na stolu gomila papira, a obaveze samo pristižu. Na kompjuteru vam je otvoreno “milion tabova” i vi preskačete sa jednog na drugi, potom se ponovo vraćate onoj gomili sa stola i tako u krug.
Sve veći obim posla koji je uslovio potrebu da budemo brži i efikasniji nas tjera da radimo više stvari odjednom. Rješavanje više stvari odjednom (multitasking) stvara osjećaj produktivnosti. U određenom smislu to i može da bude slučaj jer, ukoliko uspijevamo da riješimo nekoliko rutinskih zadataka, a da pri tome ne naštetimo njihovom kvalitetu tj. kvalitetu postignutog, onda zaista jesmo bili produktivni. Međutim, ukoliko se besomučno vrtimo u krug, radimo od svega po malo, ali ništa ne završavamo, stvara se potpuno drugi efekat. Osim što ćete biti iscrpljeni i frustrirani, vaše radne obaveze se neće smanjiti, naprotiv, samo će se gomilati i stvarati još veću i haotičniju gomilu “za uraditi” liste.
Rješavanje više zadataka u jednom momentu je zaživjelo 1900-ih godina, kada je urađeno istraživanje radne efikasnosti i tom prilikom je donijet zaključak da su radnici produktivniji, radeći više stvari od jednom. Međutim, praksa je kasnije pokazala kako je multitasking dobar, ali samo u slučaju obavljanja rutinskih radnji koje ne zahtijevaju izrazitu koncentraciju i pažnju. Ono što se promijenilo je to da sada postoje dokazi da čovjek ako radi dvije, tri ili pet kompleksnih stvari od jednom, ne samo da neće biti produktivan već postoji šansa da bude i kontraproduktivan.
Multitaskingom možda nećete naučiti ništa novo, ali zato možete da uvježbate sve ono što već dobro poznajete, da skratite vrijeme koje vam je potrebno nešto da obavite i da se riješite svih onih sitnica koje vam oduzimaju vrijeme radeći ih jedno po jedno. Ovo može da bude izuzetno koristan “alat ” pomoću kog ćete osloboditi raspored za sve one velike i važne stvari koje zahtijevaju vašu punu koncetraciju.
Izvor: B92
