Knjiga francuskog ekonomiste Thomasa Pikettyja uzburkala je duhove. On tvrdi da se u vremenima krize povećava razlika između bogatih i siromašnih i traži pravilniju preraspodjelu. Mnogi su protiv.
Francuski ekonomista Thomas Piketty je istražio gomilu istorijskih podataka. Njegov zaključak: u ekonomijama koje sporo rastu, postojeće bogatstvo se gomila većom brzinom nego što rastu plate. Time raste i razlika između bogatih i, ne samo siromašnih, nego i pripadnika srednje staleži. Kriv je, tako tvrdi Piketty, kapitalizam.
No radi se, kako tvrdi nobelovac Edmund Phelps, o zabludi. Kriviti kapitalizam za ovakve pojave je jednostavno pogrešno, tvrdi ovaj profesor ekonomije na Unioverzitetu Columbia u New Yorku.
“U ekonomskim silama Zapada će se uvijek veći dio ekonomije nalaziti u privatnim rukama. Možete to, što se mene tiče nazvati kako želite, pa i kapitalizmom”, kaže 80-godišnji ekonomista u razgovoru za Deutsche Welle.
No sistem je samo okvir unutar kojeg djeluju mnogi pojedinci.
“Žalosno je kada neki sada misle da je razlika u imetku dobra prilika podijeliti novac siromašnim primateljima plata”, kaže Phelps.
On smatra da bi to prije ili kasnije dovelo i do nestajanja srednje klase.
“Ne možete uzimati uvijek samo od onih najbogatijih, u jednom trenutku će to pogoditi i srednji stalež”, smatra ovaj nobelovac.
Uprkos tome Phelps je svjestan toga da su se prihodi, tj. realne plate i bogatstvo razvijali nejednako posljednjih godina. I to na štetu i srednjeg staleža. No on to vidi kao dio istorijskog ciklusa.
“U 19. vijeku je ekonomija u Velikoj Britaniji i SAD-u rasla munjevito, kasnije i u Francuskoj i Njemačkoj. Tada su i plate rasle munjevitom brzinom, imetak manje. Danas je obratno”, kaže Phelps i to objašnjava smanjenom proizvodnjom.
No uprkos tome je otpor masa prema mnogim pojavama koje bi povećale produktivnost a time i zaradu, velik. Kao primjer Phelps spominje aplikaciju “Uber” preko koje svaki vozač može ponuditi svoj automobil za prevoz. Mnogima vlastiti automobil više ne bi bio potreban. Štednja, povećanje prihoda i plus za životnu sredinu. No što se dogodilo? Ugroženi taksisti su izišli na ulice i protestvovali protiv ove aplikacije. I mnogim građanima i pripadnicima srednje staleži je ova inovacija trn u oku i masovno podržavaju taksiste.
“Građani podržavaju taksiste i time zapravo cementiraju tradicionalan način na koji već decenijama funkcionira automobilska industrija”, kaže Phelps. On smatra kako građanstvo time šalje jasan signal da ne žele reformu postojećeg sistema nego zaštitu starog, postojećeg sistema.
“Zanimljiv, izazovan i isplativ rad je moguć samo ako se preduzeća odvaže na nešto novo, kada potiču inovacije ili ih sama donose na tržište”, smatra Phelps.
Stari susistem tav kad-tad više neće biti u stanju proizvesti bilo kakav ekonomski rast. No široke mase ne prihvataju uvijek novosti posljedica čega je, kako smatra Phelps, paraliza i stagnacija. U svim industrijskim silama proizvodnja raste toliko sporo “da je čovjeku muka”.
“To je pogubno za mlade koji se prije ili kasnije počinju okretati od tržišta rada a ovaj proces paralizuje i srednji stalež”, pesimističan je Phelps i zaključuje kako boljitka neće biti toliko dugo dok cjelokupno društvo najčešće skeptično gleda na inovacije.
