Kuba je odustala od svake privatizacije kompanija do 2030. godine, nakon odobravanja plana razvoja po kojem se „zadržava društveno vlasništvo nad proizvodnim sredstvima“, ističe službeni list Granma.
Taj plan za razdoblje 2016-30, koji je na sjednici Vlade izložio Marino Murillo zadužen za ekonomske reforme, predviđa rast bruto društvenog proizvoda, brojčano neizražen, koji će omogućiti da se „garantuje razvoj uz društvenu jednakost i pravednost, zadrži društveno vlasništvo nad proizvodnim sredstvima i ostvari obrazac djelotvornog društvenog razvoja“, piše list.
Kako navodi Murillo, a prenosi Granma, svrha plana je „podsticati nauku, tehnologiju, inovaciju i njihovo širenje, mijenjati energetske navike, okrećući se obnovljivim izvorima energije, modernizovati infrastrukturu i poduprijeti demografiju“.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Ekonomske reforme počete 2011. godine omogućile su otvaranje više od 450.000 samostalnih radnih mjesta i oko 400.000 u zadrugama koje su nastale iz javnih kompanija, ali im je imovina još u rukama države.
Javni sektor i dalje zapošljava više od četiri miliona ljudi i njegov udio u kubanskoj ekonomiji iznosi 90 odsto.
Parlament Kube je krajem marta usvojio zakon koji bi trebao privući više stranih investicija.
To je bila posljednja u nizu reformi kubanskog predsjednika Raula Castra, koje je preduzeo posljednjih godina kako bi ublažio kontrolu države nad ekonomijom karipskog ostrva.
Iako mnogi detalji još nisu objavljeni, zna se da zakon podrazumijeva stvaranje posebne razvojne zone, manje učešće Vlade u stranim poslovnim pothvatima i manje poreze, kako za investitore, tako i za njihove kubanske zaposlene.
Pompozno najavljene reforme hiljadama kubanskih radnika ne znače mnogo.
Vlasti su u posljednjih nekoliko godina otvorile ekonomiju, ali to nije dovoljno
