Pomoć bankarskog ombudsmana zatražilo 76 građana

Dodajte komentar

Bankarskom ombudsmanu se u prva dva mjeseca ove godine obratilo ukupno 76 klijenata, žiranata i građana, a prigovori su se najviše odnosili na kredite, bankovne kartice, račune i depozite.

Bankarski ombudsman Halil Kalač rekao je da su mu se pored pojedinaca, za zaštitu svojih prava obraćali i preduzetnici i kompanije. Prigovori klijenata pojedinaca su se najviše odnosili na kredite, bankovne kartice, račune i depozite.

„Kada su u pitanju krediti, može se zaključiti da se većina prigovora na banke, odnosi na period kreditne ekspanzije u vremenu 2006. do 2009. godine. Kada je riječ o bankovnim karticama, prigovori se odnose na kreditne i debitne kartice“, saopštio je Kalač.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Najviše prigovora na minusna stanja

Kada su u pitanju tekući računi građana, Kalač je rekao da je najviše prigovora u januaru i februaru bilo na minusna stanja (kamata, ostali troškovi).

„Kod depozita prigovori se odnose na visinu kamate, tačnost i redovnost njenog obračuna“, dodao je Kalač.

Prema njegovim riječima, najviše prigovora na kredite odnosi se na stambene i potrošačke, kao i overdraft.

Kada su u pitanju stambeni krediti radi se o hipotekarnim stambenim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima.

„Po ovoj vrsti stambenih kredita, osnovna primjedba je da je Hypo Alpe Adria banka (HAAB) plasirala bankarski poroizvod visokog rizika, a da o tome nije obavijestila potencijalne klijente i da je ugovorima u ovim kreditnim aranžmanima sav rizik prebacila na klijente“, rekao je Kalač.

HAAB je, prema njegovim riječima, odbila prigovore klijenata i nije prihvatila preporuku bankarskog ombudsmana za rješavanje tog problema.

„Klijenti su podnijeli kolektivnu tužbu nadležnom sudu, njih 230“, podsjetio je Kalač.

Kod kredita sporna visina kamate

Kod potrošačkih kredita prigovori su se odnosili na visinu kamate i drugih troškova koji prate korišćenje kredita.

„Prigovorili su na jednostrani raskid ugovora i to što banke pokreću postupke za naplatu potraživanja iz fiducija i hipoteka“, saopštio je Kalač.

Kod bankovnih kartica prigovori su se odnosili na visoku kamatnu stopu i troškove bankomata, kao i česte zaloupotrebe kartica.

Građani su imali primjedbe i na troškove održavanja, prometa i zatvaranja tekućih računa kod banaka.

„Najveći broj prigovora odnosi se na troškove korišćenja dozvoljenog minusa, (visinu kamatne stope koja se obračunava na minusna stanja) i druge prateće troškove. Visina kamatne stope kod minusnih stanja na mjesečnom nivou se kreće oko dva odsto, što predstvlja veoma visoku kamatnu stopu“, smatra Kalač.

Prigovori su se odnosili i na zahvatanje sredstava sa računa više od 50 odsto primanja.

Kada su u pitanji depoziti građana, prigovori su se odnosili na visinu kamatne stope, tačnost i redovnost obračuna kamate.

Primjedbe su bankarskom ombudsmanu u prva dva mjeseca uputili i preduzetnici i društva sa ograničenom odgovornošću. Najviše prigovora odnosilo se na sklopljene kreditne aranžmane iz perioda kreditne ekspanzije, čija je realizacija u toku.

„Primjedbe se odnose na neprihvatanje reprograma kredita ili prihvatanje po nepovoljnijim uslovima od stanja iz ugovora o kreditu. Žalbe se odnose i na visoke kamatne stope na kredite u otplati“, saopštio je Kalač.

Opšti utisak – visoke kamate

Preduzetnici i kompanije su se žalili i na neodobravanje novih kredita ili odobravanje po nepovoljnijim uslovima, kao i na blokadu računa i tjeranje u nelikvidnost.

„Opšti je utisak da su prisutne visoke kamatne stope i nepovoljni uslovi kredita za pokretanje novog biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta“, kazao je Kalač.

Žiranti su dali prigovore na banke i mikrofinansijske institucije (MFI) za kreditne aranžmane u kojima su jemci u periodu kreditne ekspanzije od 2006. do 2009. godine, a čija je realizacija u toku.

„Prigovorili su zašto vraćaju tuđi kredit. Po tom osnovu blokirani su im računi sa prihodima i dovedeni su u tešku materijalnu situaciju“, objasnio je Kalač.

Banke i MFI, kako je dodao, ne čine sve da te kredite naplate od klijenata nego naplaćuju od žiranata.

“Prigovarali su i na nedostupnost informacija i dokumentacije klijenta i ugovora o kreditu, visinu duga klijenta, nedavanje podataka o drugim žirantima po kreditu“, zaključio je Kalač.

rtcg.com

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *