Hypo Alpe Adria banka HAAB Podgorica je odobravala namjenske stambene kredite u švajcarskim francima CHF 2007. i 2008. godine. Tokom tog perioda banka je aktivno informisala sve klijente o rizicima koje preuzimaju, i posljedicama eventualnih promjena kursa koje mogu uslijediti u budućnosti, na koje banka ni na koji način ne može da utiče, ističe se u reagovanju HAAB na tužbu koju će 17. maja u ime 230 klijenata ove banke podnijeti Centar za zaštitu potrošača CEZAP u saradnji sa advokatskom kancelarijom “Velimirović i partneri”.
Svi klijenti koji su svojevremeno uzeli kredite u CHF-u, pored redovne kreditne dokumentacije, potpisali su i izjavu o tome da su u potpunosti svjesni rizika koji preuzimaju”, ističe se u reagovanju HAAB dostavljenom CdM-u.
Kada je riječ o budućim akcijama, u banci ističu da prate kretanje kursa i da su uvijek spremni da, u određenom trenutku u dogovoru sa klijentom,sugerišu klijentima konverziju.
“Klijenti, shodno odredbama ugovora, naravno, mogu u svakom momentu obaviti konverziju svog duga iz CHF u EUR valutu. Neka od rješenja su, dakle, reprogrami uz produženje roka otplate kredita, što je klijentima više puta nuđeno! Tu je i konverzija duga iz CHF u EUR valutu, što je klijentima uvijek bilo garantovano od strane Banke. U sklopu redovnog monitoringa svih vrsta rizika kojima je izložena, pa između ostalog i valutnog, Banka nastoji da pribavi relevantne informacije koje bi omogućile da se klijentu sa većim stepenom sigurnosti sugeriše konverzija, a naravno u njegovom najboljem interesu, čime će i rizik Banke biti proporcionalno manji. “, ističu u HAAB.
Povodom navoda da su sklopljeni štetni ugovori, banka podsjeća da je kamatna stopa po kojoj su odobravani namjenski stambeni krediti u CHF bila tada (2007. i 2008. ) ubjedljivo najpovoljnija na tržištu.
“Ta povoljnost za klijenta održala se na snazi narednih par godina, do momenta velikih fluktuacija kursa (početkom 2009. godine). Sve do tada, klijenti koji su imali kredite u CHF valuti bili su u povoljnijem položaju i imali niže mjesečne rate od klijenata sa kreditima u domaćoj (EUR) valuti. Bili smo, međutim, svjedoci veoma nestabilne situacija na tržištu valuta, i od kursa 0,6 EUR-a za CHF početkom 2007. godine; 0.8 u 2011. godini do sadašnjih 0.82 EUR-a za jedinicu švajcarske valute. Istovremeno, vrijednost 3M CHF libora u vrijeme odobrenja kredita iznosila je 2,11 odsto(kamatna stopa 4.1 odsto+2,1 odsto = 6.21odsto); a sada iznosi 0.012 odsto (kamatna stopa je, naprimjer, sada 4.1 odsto+ 0.022 odsto = 4.122 odsto)”, ističu u HAAB.
Vezano za tvrdnje o navodnom kršenju zakona, HAAB ističe da je u svakom momentu postupala u skladu sa zakonom, poštujući sve stavke ugovora, što će se, dodaju, i sudski dokazati.
“Za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, Banka nikada nije vršila korekcije inicijalno ugovorenih kamatnih stopa, niti ičim ugrozila prava klijenata. Na eksterne faktore, međutim, banka ne može da utiče”, ističu u HAAB.
Povodom tvrdnji da je CHF samo fiktivno bio vezan za valutu, koja ni u jednom momentu nije ušla u Crnu Goru niti u bankarski sistem, u HAAB ističu da to apsolutno ne odgovara istini.
“Razumijemo klijente i problem koje imaju zbog promjene kursa, ali se uporno zaboravlja da je i banka nabavljala izvore sredstava u valutama u kojima ih je svojevremeno i odobravala, takođe po tadašnjim tržišnim cijenama, te i za banku, u tom dijelu, važe ista pravila kao i za klijente kojima su plasirana sredstva. Međutim, na eksterne faktore, kao što je kurs tih valuta banka naravno nije mogla, niti može da utiče”, ističu u HAAB.
Vezano za tvrdnje da je u toku sklapanja kreditnih ugovora bilo propusta kada je valutna klauzula u pitanju, te kako je moguće da je kredit podignut u eurima na kraju isplatom vezan za švajcarski franak,u HAAB podsjećaju da je odobravanje kredita sa valutnom klauzulom dozvoljen pravni posao, koji ne podliježe zakonskim ili drugim ograničenjima, što je nedavno potvrdio i regulator crnogorskog bankarskog sistema.
