Grčka privatizovala čak i lutriju

Dodajte komentar

Zlatno je pravilo – što je u nekoj zemlji lošije, to bolje idu lutrije i kladionice. Grčka u tome nije izuzetak i tamošnja državna lutrija je “zlatna koka” Atine. Ipak, opšta privatizacija je zahvatila i OPAP.

Grčka državna lutrija – tačnije, Grčka organizacija za fudbalsku prognozu d.d. (Organismos Prognostikon Agonon Podosfairou A.E.) je jedna od rijetkih državnih kompanija koja uporno donosi dobit.On iznosi oko 500 miliona eura godišnje, ali se ipak grčka vlada odlučila i na njenu privatizaciju kako bi napunila državnu blagajnu.

Na ponudi je bilo 33% udjela u državnoj lutriji i Atina se svakako nadala da će biti mnogo zainteresovanih. Doduše, od početka ove godine je uvela porez na igre na sreću u iznosu od 30%, ali je investitoru garantovala kako će ova lutrija sve do 2020. imati državni monopol na sportske opklade, a čak do 2030. i monopol na lutriju.

Usprkos zanimanju, zapravo je ostao jedan jedini investitor, investicioni fond Emma Delta. On je za trećinu državne lutrije ponudio 652 miliona eura i uz dividendu, to znači da će od prodaje svoje “zlatne koke” u blagajnu Atine stići tek nešto oko 712 miliona eura. Jednostavna računica govori kako će investitor već za tri godine vratiti čitav ulog i to svakako svjedoči kako investitori nemaju povjerenja čak niti u ovakva ulaganja u tu zemlju.

“Bacanje kroz prozor” državne imovine?Ipak, grčka kancelarija za privatizaciju tvrdi kako je “zadovoljna” ovim iznosom, makar opoziciona stranka Syriza tvrdi kako je to “parodija” i kako se državna imovina “ne prodaje, nego se baca kroz prozor”. Usprkos tome, grčka javnost se tješi kako je barem dio investitora u rukama Grka.
Doduše, struktura kupca udjela grčke državne lutrije je prilično zanimljiva: kako otkrivaju grčki mediji, dvije trećine tog fonda Emma Delta pripada češkom preduzetniku Jiriju Šmejcu, a trećina grčkom brodaru i vlasniku naftne kompanije Giorgosu Melissandidisu.

Srazmjerno mladi glavni investitor Šmejc do sad nije ostavio traga u ekonomskim medijima da bi bio u stanju iz svoje kasice-prasice izvući pola milijarde eura – ali njegov (dosadašnji?) gazda svakako jeste.

Naime, Šmejc je po posljednjim informacijama, direktor sektora za ulaganje (Asset Managment) finansijske institucije PPF Group. Njeno sjedište je, teoretski, u Holandiji, ali je to još jedan tipičan plod privatizacije neke bivše socijalističke zemlje – u ovom slučaju Češke.

Naime, ta institucija je u gotovo isključivom vlasništvu Petra Kellnera: Správa Prvniho Privatizačniho Fondu kojim je Kellner, od zaposlenih kompanija koja je uvozila foto-kopirne uređaje u Češku, učestvovanjem u privatizaciji raznih banaka i osiguravajućih društava u Češkoj, postao najbogatiji čovjek te zemlje čiji se lični imetak procjenjuje na oko desetak milijardi dolara.

I grčki investitor je zanimljiv

I grčki partner fonda koji je postao suvlasnik grčke državne lutrije ima zanimljivu biografiju. Naime, još sredinom sedamdesetih je Melissandidis – nadimak mu je Tigar – bio vlasnik tek male škole ronjenja u grčkom gradiću Korydalu.

Danas je vlasnik i predsjednik Aegean Marine Petroleum, druge po veličini naftne kompanije u Grčkoj koja je specijalizovana za snadbijevanje brodova gorivom i mazivom. Ali čak ni njegov imetak se ne može mjeriti sa češkim tajkunom – Forbes procjenjuje kako je težak “samo” oko tri milijarde eura.

U svakom slučaju, Grci će sad ovom privatizacijom, kad traže sreću, puniti džepove i ovih tajkuna. Atina svakako želi – ili bolje rečeno, mora nastaviti s prodajom svojih državnih preduzeća. Konačno, to je obećanje koje je Grčka dala Evropskoj uniji kako bi dobila kredit i samo ove godine se od tih prihoda u blagajni Atine očekuje 2,6 milijardi eura, prenosi portal Business.

No takav iznos neće biti lako skupiti, makar se već ovog mjeseca očekuje privatizacija još jednog monopolista: grčke državne plinoopskrba DEPA.

Ni za nju se ne zanima nijedna zapadna kompanija i opet je stigla samo jedna ponuda – kompanije o kojoj nije potrebno mnogo govoriti: to je ruski Gazprom.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *