Island bi trebalo da dobije novi Ustav koji su sastavili sami građani. To je jedinstven slučaj u svijetu, podstaknut ekonomskom krizom koja je izbila prije pet godina. Sada su na potezu političari.
Projekt je počeo 2009. godine kada je pozvano 1.000 građana koji su praktično zastupali sve stanovnike zemlje.
“Jedan statistički sofisticirani sistem trebao se pobrinuti za to da ljudi iz raznih regija – muškarci, žene, mladi i stari sjednu za jedan sto. Svi oni su trebali razmisliti o tome – ko smo mi i što želimo. Posebno su teme kao što su nacija, prirodni resursi i zdravstveni sistem bile u središtu pažnje. Govorilo se i o često spominjanim moralnim pojmovima kao što su odgovornost, jednakopravnost, iskrenost, poštovanje i sloboda”, kaže Silja Omarsdottir, članica tijela koje radi na izradi Ustava, a koja je jedna od 25 Islanđana koji su na kraju preostali i dobili zadatak da napišu prijedlog nacrta Ustava.
Novi Ustav je 29. jula 2011. uručen parlamentu, a u oktobru 2012. se na jednom neobavezujućem referendumu dvije trećine građana izjasnilo za usvajanje dokumenta.
“Nakon toga se diskusija vodila prije svega o budućem načinu tretmana prirodnih resursa. Jer, oni u svakom slučaju još ne bi trebali biti privatizovani. Prema nacrtu Ustava, oni bi trebali ostati u vlasništvu islandske nacije, što bi na primjer imalo utjecaja na ribarsku industriju”, naglašava se u tekstu. Proces izrade Ustava pomno je praćen i u inostranstvu.
Christoph Degenhart, profesor za državno pravo na Univerzitetu u Leipzigu to je posebno naglasio.
“Ustav sigurno nije lošiji nego na primjer kod nas. Kada je riječ o sadržajima, oni su aktualni, ugodno, i jasno formulirani”, kaže Degenhart pohvalivši kako su autori veliku pažnju poklonili jačanju demokratske osnove te da referendumi ubuduće trebaju igrati veću ulogu.
Da bi novi Ustav stupio na snagu treba ga još potvrditi sadašnji ali i budući parlament.
