U posljednjih deset godina ruska centralna banka stekla je 570 metričkih tona zlata. To je količina koja je gotovo trostruko teža od američkog Kipa slobode i stavlja Rusiju među najveće svjetske kupce zlata.
Iznos je jednu četvrtinu veći od kineskog, izvijestio je Bloomberg.
Zemlje poput Rusije i Kine koriste zalihe zlata kao ekonomski tampon protiv drugog vala ekonomske krize ili devalvacije američkog dolara kao i zbog opreznosti prema stabilnosti američkih federalnih rezervi, prenosi Advance.hr.
Rusija je kupovinom zlata takođe iskoristila dokazano dobru investiciju, jer su cijene zlata samo u 2012. porasle 12 %. U ponedjeljak se zlatom trgovalo za 1650 dolara po unci, a analitičari očekuju da će cijena zlata i dalje rasti u 2013, te se očekuje porast na 1825 dolara po unci do kraja godine. Međutim francuska investiciona banka Natixis, predvidjela je pad cijene zlata do 1.500 dolara po unci, tokom ove godine.
U prošlosti veza između visoke cijene zlata i pada cijena sirove nafte već je jednom pogodila Rusiju. 1998 godine, kada je Rusija imala 40 milijardi dolara domaćeg duga, trebalo je izdvojiti 28 barela sirove nafte za kupovinu jedne unce zlata, prema Bloomberg istraživanju.
Dvije godine kasnije, kada je Vladimir Putin došao na vlast, unca je koštala 11,5 barela. Do 2005 odnos je pao na 6,5 barela. U to vrijeme, je predsjednik Putin naredio da centralna banka kupi zlato. U samo mjesec dana udio zlata u ruskim ukupnim rezervama porastao je s 2,2% na 3,5%.
Vladimir Putin u 2000-oj godini naslijedio je zemlju s 384 metričkih tona zlata i više nego udvostručio svoje zlatne rezerve u 12 godina – prema službenim podacima iz organizacije World Gold Council. U oktobru 2012. zlato je činilo 9,6% ruskih nacionalnih rezervi u stranim valutama i u ukupnoj težini 936,7 metričkih tona.
Međutim, to je još uvijek daleko od njegovog istorijskog rekorda – 1941. Rusija je imala rekordnih 2.800 tona plemenitih metala i zahvaljujući tim rezervama uspješno se oporavila nakon Drugog svjetskog rata.
Ruska trka za zlatom još uvijek ne znači da je na vrhu liste globalnih vlasnika zlata. Sjedinjene Američke Države drže vodeću poziciju s 8.133,5 tona zlata, Njemačka je druga s 3.391,3 tona i MMF treći s 2.814 tona. Kina i Rusija drže respektabilno šesto i osmo mjesto.
Za Kinu se spekuliše da umanjuje svoju stvarnu količinu zlata za 3-4 puta, prema Zerohedge izvještaju, te da priprema uvođenje Yuan kao svjetske rezervne valute. Od 2009. Kina nastoji prestići SAD na zlatnoj ljestvici.
Glavni globalni investitor i savjetnik Obamine administracije, George Soroš se takođe pojavljuje na zlatnoj investicionoj liniji. U avgustu 2012 je javljeno kako je Soroš prodajom dionica finansijskim kompanijama i bankama kupio 130 miliona dolara u zlatu. Njegov potez prodaje dionica za zlato neki tumače kao znak za promjenu strategije ulaganja na svjetskom tržištu.
