Iako je kupovina zlata povećana za vrijeme krize, što pokazuju i posljednji podaci globalnog vijeća za zlato, po kojima su svjetske centralne banke kupile 63 odsto više u odnosu na prvi kvartal, Crna Gora nema ni gram na raspolaganju.
Vlada je naslijeđene zlatne rezerve od 38.477 unci založila za kredit od 70 miliona eura i 28,9 miliona dolara kod Kredit Svis banke i zarobila ih do 2014. godine. Zlato je založeno po cijeni od 900 dolara, dok je unca sada dostigla 1.764 dolara, piše Dan.
“Vrijednost zlata je mnogo veća za vrijeme krize, pa ga zbog toga Centralne banke kupuju. Što je veća kriza, veća je vrijednost zlata. Banke ostvaruju dobit od deponovanja, što mi ne možemo jer su zlatne rezerve date kao kolateral za kredit“, ocijenio je za Dan član skupštinskog Odbora za ekonomiju Zarija Pejović (PzP).
On je istakao da su 2009. godine, kada je zlato priloženo za smanjenje kamata za kredit, koje su na kraju iznosile 9,07 za zajam u eurima i 8,2 procenta za dolarski zajam, njegova vrijednost bila znatno niža nego sada.
“Tada je vrijednost rezervi bila oko 30 miliona, a sada skoro duplo. Pri tom nijesu dobijeni povoljni kreditni uslovi. Država je propustila mogućnost da zaradi na zlatu, jer nije bilo znanja u upravljanju javnim finansijama“, istakao je Pejović.
Od zemalja u regionu, jedino je Hrvatska u goroj poziciji od nas, jer je prodala zlatne rezerve 2001. godine.
Najvećim količinama zlata raspolažu Srbija, Slovenija i BiH. Srbija je, prema posljednjim podacima Svjetskog savjeta za zlato, sa 14,8 tona zlata na 59. mjestu po zalihama u svijetu, a na prvom u regionu. Slovenija ima 3,2, a BiH dvije tone zlata.
Neki analitičari smatraju da su za zemlju važnije stabilne rezerve nafte ili gasa, ili pšenice, umjesto zlata. Međutim, kada se raspolaže zlatom, savjetuju da se sačeka trenutak kada je cijena visoka da se proda ili založi. (Cdm.me/ Dan)
