Centralni bankari i regulatori razgovaraće u septembru o tome može li sistem Libor kamata biti reformisan ili bi ga trebalo otpisati kao osnovno mjerilo troškova kreditiranja zbog narušenog povjerenja nakon otkrića da se tom kamatom manipulisalo.
Mervyn King, guverner Bank of England, poručio je u pismu kolegama centralnim bankarima da je “vrlo jasno da su radikalne reforme Libor sistema potrebne”. Najavio je da će to pitanje staviti na dnevni red Ekonomsko savjetodavnog odbora svjetskih centralnih bankara na sastanku u švajcarskom Baselu 9. septembra.
Libor (London Interbank Offered Rate), osnovna kamata na međubankarskom tržištu novca, koristi se u ugovorima o finansijskim derivatima, izvedenim vrijednosnim papirima, vrijednim 550 biliona dolara i nizu drugih finansijskih proizvoda, od kamata na hipoteke do onih na kreditne kartice.
Stoga je od presudne važnosti da tržište ima apsolutno povjerenje u tu kamatu. No, povjerenje u Libor narušeno je posljednjih mjeseci kada se otkrilo da su pojedini bankari manipulisali njime za vrijeme finansijske krize od 2007. do 2009. godine.
Desetak banaka, uključujući američku JPMorgan Chase i njemačkuDeutsche banku, našlo se pod istragom nakon skandala o namještanju kamata, gdje su banke lažno smanjivale stope kako bi zarađivale u trgovanju i sakrile svoje troškove zaduživanja.
Britanska Barclays banka već se nagodila s američkim i britanskim regulatorom i pristala platiti 453 miliona dolara kazne zbog manipulisanja Liborom.
O problemu s Liborom i mogućim alternativama u srijedu su razgovarali predsjednik američkog Feda Ben Bernanke i Mark Carney, guverner Centralne banke Kanade.
“Postoje različite alternative ako se šteta po Libor ne može popraviti”, kazao je Carney na konferenciji za novinare u Ottawi.
Pojasnio je da se razmatra mogućnost korišćenja kamata koje se više temelje na tržišnim načelima, na primjer repo kamata ili prekonoćna indeksna swap kamata, dok je Bernanke predložio da se razmotri mogućnost korišćenja kamata na američke trezorske zapise.
Libor se izračunava svakoga dana u Londonu za američki dolar i druge valute, kada panel banaka procjenjuje troškove međusobnog kreditiranja. To je, dakle, subjektivan pristup, za razliku od drugih mjerila koja su objektivnija i kojima je teže manipulisati.
„Osnovna je dilema želite li tražene kamate ili stvarne… na kraju dana banke izvještavaju koje su transakcije obavile po kojoj cijeni. Kada bi se koristile stvarne transakcije, problem bi bio riješen“, kaže Carney.
Zabrinutost zbog manipulisanja Liborom izazvala je preispitivanje i drugih kreditnih mjerila u svijetu. Evropska centralna banka (ECB) zatražila je od organizatora sistema Euribora da učini sve kako bi ojačao povjerenje u to euro mjerilo.
Singapur i Hong Kong najavili su preispitivanje načina na koji se određuju međubankovne referentne stope u azijskim finansijskim središtima, dok je u Južnoj Koreji agencija za zaštitu tržišne utakmice proširila istragu zbog mogućeg manipulisanja tamošnjom referentnom kamatom.
