Na Wall Streetu su u četvrtak cijene akcija znatno porasle nakon što je objavljeno da su najvažnije centralne banke spremne za zajedničku intervenciju ako rezultati izbora u Grčkoj izazovu poremećaje na finansijskim tržištima.
Dow Jones indeks ojačao je 155 bodova, ili 1,24 odsto, na 12.651 boda, dok je S&P 500 porastao 1,08 odsto, na 1.329 bodova, a Nasdaq indeks 0,63 odsto, na 2.836 bodova.
Centralne banke najrazvijenijih zemalja svijeta preduzet će koordiniranu akciju kako bi stabilizovale tržišta i spriječile moguće poremećaje u kreditiranju, ako to bude potrebno nakon nedjeljnih izbora u Grčkoj, kazali su Reutersu zvaničnici iz grupe G20 najvećih svjetskih ekonomija.
Ta vijest podstakla je rast cijena akcija u drugom dijelu jučerašnjeg, inače nesigurnog trgovanja, jer je ublažila strahovanja ulagača od poremećaja na finansijskim tržištima u slučaju da Grčka krene prema izlaznim vratima evrozone ako na izborima pobijede stranke koje se protive oštrim mjerama štednje. Grčko napuštanje evra uzdrmalo bi evrozonu jer bi nanijelo goleme gubitke evropskim bankama i izazvalo dalji rast cijena zaduživanja prezaduženih članica tog bloka te tako produbilo ionako tešku dužničku krizu.
Nada u zajedničku intervenciju centralnih banaka podstakla je juče rast cijena akcija u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Pritom je najviše, 1,7 odsto, ojačao je energetski sektor, što se zahvaljuje i snažnom rastu cijena nafte. Ipak, vijest o mogućnosti zajedničke intervencije centralnih banaka nije izazvala euforiju, pa je obim trgovanja bio ispodprosječan.
Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je juče zamijenilo 6,6 milijardi akcija, 7 odsto manje od 20-dnevnog pomičnog prosjeka. „Ovo je klasičan primjer tržišta kojeg pokreću glasine. Ulagači zauzimaju pozicije na osnovu naslova u medijima, plašeći se da ne propuste eventualni snažniji rast cijena akcija. Međutim, intervencija centralnih banaka ne bi riješila sve postojeće probleme u finansijskom sistemu“, kaže John Manley strateg u fondu Wells Fargo Funds Management.
Tržište podržava i nada u dodatno labavljenje monetarne politike američke centralne banke Feda, nakon niza podataka koji ukazuju na usporavanje privrede SAD-a. Juče je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u maju pale za 0,3 odsto, što je njihov najveći pad od decembra 2008. godine.
A nizak nivo inflacije otvara prostor Fedu za eventualno dalje kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno pokretanje novog, trećeg po redu programa otkupa državnih obveznica. Na taj bi način centralna banka dodatno povećala likvidnost na finansijskim tržištima, podstakla kreditiranje, a time i brži rast privrede.
Na evropskim se berzama juče trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,31 odsto, na 5.467 bodova, a frankfurtski DAX 0,23 odsto, na 6.138 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,08 odsto, na 3.032 boda.
capital.ba
