Banke u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine ostvarile su 16,2 miliona KM dobiti, što je za 38 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.
Prema podacima Agencije, sa gubitkom je u prva tri mjeseca 2012. godine poslovala jedna banka koja je imala minus od 400.000 KM, dok je preostalih devet banaka ostvarilo dobit od 16,6 miliona maraka.
– Ukupni prihodi banaka na kraju marta iznosili su 111,1 miliona maraka sa stopom rasta od šest odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupni rashodi iznose 93,5 miliona KM sa stopom rasta od dva odsto – istakli su u Agenciji.
U Agenciji kažu da je bankarski sektor Republike Srpske i dalje pod uticajem ekonomske krize koji je izražen kroz usporeniji rast kreditnih plasmana i depozita. Osim toga, dodaju, veći su troškovi za pokriće kreditnih gubitaka što još uvijek predstavlja ograničavajući faktor za brži rast bankarskog sektora.
Banke su nastavile i praksu restriktivnijeg i opreznijeg odobravanja kredita, a posebna pažnja usmjerena je na očuvanje likvidnosti.
– Iako je usporen rast depozita u bankarskom sektoru, nivo depozita pokazuje da je zadržano povjerenje u banke privrednih subjekata, a prije svega građana, što se potvrđuje kroz kontinuirani rast štednje građana – ističu u Agenciji i dodaju da je bankarski sektor RS likvidan i sposoban da sve obaveze izvršava u roku dospijeća.
– Sve banke su ispunjavale propisane uslove za održavanje likvidnosti – naglasili su u Agenciji.
Predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS SWOT Marko Đogo kaže da su podaci Agencije donekle i iznenađujući s obzirom na visok nivo problematičnih i nenaplativih kredita. On ističe da banke ne stoje baš toliko dobro koliko to ovi podaci pokazuju.
– Značajan dio kredita se naplaćuje od žiranata ili aktiviranjem hipoteka, i to je jedan od načina koji bankama omogućava pozitivno poslovanje. Ako kriza potraje još koju godinu, banke će to i te kako osjetiti i sve akumulirane nenaplative kredite će morati da isknjiže preko dobiti i kapitala. Ipak, treba se nadati da do toga neće doći – kazao je Đogo.
Naglasio je da broj aktiviranih hipoteka još nije dramatičan, ali da je on nekoliko puta veći nego u vremenu prije krize, kada je to bila rijetka praksa.
– To je uglavnom još uvijek usmjereno ka preduzećima i njihovim kolateralima, a manje ka stanovništvu, što je dobro. Međutim, ako se nastavi pad privrednih aktivnosti, pitanje je šta će se u idućem periodu dešavati i u bankarstvu – dodao je Đogo.
Svjetska banka
U posljednjem izvještaju Svjetske banke o ekonomskom stanju u zemljama Jugoistočne Evrope navodi se da su loši krediti i dalje značajno povišeni, i da u prosjeku iznose 14 odsto.
– Poslije skoka na početku krize, loši krediti su se stabilizovali na povišenom nivou, a posebno su visoki u Srbiji i Albaniji – ističe se u izvještaju i dodaje da je rast kredita pozitivan u većem dijelu regiona, ali da su stope rasta značajno ispod nivoa od prije krize.
Glas Srpske
